back

YEWTERE HUUƁUNDE ARANERE NDEN

next

 

 

No mi seedironoo e baaba en an ko mi wayniiɗo ɓe, mi ndaari kaydiiji ɗi winndu mi fii (yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa) fii yo mi timminir ɗun lannoode yewtere  fighihiyankoore e nder winndannde weddiinde, fii yo mi eɓɓindo udditugol bonfo hertiiɗo fii yewtere aroore nden, nden yewtere nde mi saatii min tigi waɗude lannde mayre on wano baaba en an fodiri lan non.

No saa’i gooto feƴƴirnoo, hari mi winndii lannde buy waɗayɗe didol aranol ngol fii yewtere huuɓunde aroore nden, mi yanngii fii mayre saa’aaji buy miɗo winndude lannde.

Ɓaawo fodondiral yewtere nden hewtii, baaba en an ari ɓe salmini ɓe yetti Allaahu seniiɗo on ɓe manti mo ɓe fuɗɗii yewtere nden.

Ko wonunoo arannde ko mi lanndii ko fii guri moƴƴi-naaɗi ittaaɗi e leyɗe ɗe wonaa leyɗe lislaamu, wano eroop e piyude misal e ko wonaa ɗun.

• Mi wi’i baaba en an: Gorko hino wattoo montor hara ɓoggol makko on ko e guril moƴƴinaa ko ittaaɗo e leydi ndi wonaa leydi julɓe hara jooma mu’un anndaa si tawii ngil gorul ko guril mummunnte hirsaaɗo e laawol sari’a lisalaamu on kaa wonaa, maa hara sentir on maa tuuba mban ko e guril moƴƴinaa, enee o ɓortoto ɗun, si tawii o faalaama juulude ?

-Ɓe maaki : Ɗun hino sella juulirgol fanni ɓernde makko hino ɓutti wonnde mban tuuba maa on sertin ko iwuɗo e guril mummunte mo teewu mu’un dagii ñaamu-gol ko hirsaaɗo e laawol sari’a.

• Enee porte marirɗe mbuuɗi ka nder jiifa si tawii guril majje on ko sifa guril jantaa ngil ngil ?

- Juulirgol ɗun hino dagii.

ƴetten misal wonnde o heɓii ɓuttu ɓernde wonnde ngol ɓoggol motor maa on sentir ko e guril mummunte mo hirsaaka e laawol lislaamu on kono o juulirii ɗun ko’o yejjituɗo ɓaawo ɗun o annditi himo juulude o ɓortii mortor makko on maa sentir makko on kisan o bugii ?

- Julde makko nden hino sella, si wonaa hara yejjitugol makko ngon ko tippude e anngal jonnugol himme [on saa’i haray hino waɗɗii mo fillitaade julde nden].

• Masin kuuran wuppirɗo yornay conci ɗin tuma ndiyan ɗan taƴi e majji, ɗi yoora e laawol doole yiilagol ngol wonaa haamugol ngol, enee ɗun ɗon yonay laɓɓingol ɗi ?

- Eyyo, ɗun ɗon yonay laɓɓingol ɗi.

• Tuma go’o miɗo salmina goɗɗo hara juuɗe an ɗen hino ɓuuɓi kono hara mi anndaa si tawii mo mi salmini on ko keefeero mo lintaaka laaɓuɗo, enee hino waɗɗii lan lanndagol mo fii yo mi fellitu ?

- Wonaa non woniri, waɗɗaaki ma lanndagol mo, hiɗa waawi wi’ude wonnde junngo an meemungo jungo makko ngon ko laaɓungo.

• Janngoowo ka duɗal mawngal, maa njulaajo, maa nannduɗo e maɓɓe himo setoo e leyɗe ɗe wonaa leyɗe julɓe wano eroop e piyude misal ka tawata o waawataa ronkude jillondirde e yimɓe leydi ndin alyahuudi yankee-ɓe ɓen e annasaarankooɓe ɓen e ɓuuɓol e gayngol .. ka femborde maa ka yariɗe kafe maa ka ñawndoowo maa ka paasoowo e ko wonaa ɓee ɗo’o, ko tawata welanaamo fii lintugol ko honɗun o waɗata ?

- O ƴettay wonnde ɓalli maɓɓe ɗin hino laaɓi fannii o yi’aali soɓe keneejo e majji.

• Si tawii mi naatii e suudu ndu yimɓe ɓe wonaa siforaaɓe laaɓal hoɗunoo ko adii lan enee hino daganii lan nde mi ñaawa wonnde ko woni ton kon fow hino laaɓi ?

Eyyo, ƴettu wonnde piiji ɗin fow hino laaɓi fannii a anndaali soɓugol majji on.

• Accee hakkee mi egga ka julde mi lanndoo fii ñaawoore neɗɗo himo juula hoora kono ko heewi e ko’o loototoo lonngal kon ko e hoore faljere.. himo felliti fewndo ɗo’o pellet yoga e ko’o lootii lonngal e ko feƴƴi kon ko faljere, kono o anndaa ko ɗe jelu tippude e ɗun o anndaa ko julɗe makko jelu boni, e korka ko jelu?

- Korka makko kan hino selli hay si tawii lonngal ngal sellaa, kono hino waɗɗii mo yoɓugol kala julde nde o juuli e lonngal bonu ngal, si tawii o waɗanii e ɗiɗi hakkunde ko ɗuuɗi e ko fanɗi haray yonndinorgol ko fanɗi kon hino daganii mo.

• Tuma go’o haray miɗo faalaa juulude hara miɗo jogii kaydiiji daneeji, enee miɗo waawi sujjude e hoore majji ?

- Eyyo, hiɗa waawi sujjude e majji, si tawii hiɗi laaɓi hara ko moƴƴiniraaɗi leɗɗe maa ko nanndi e mu’un e ko sellata sujjeede e mu’un, ko wano non si tawii ko moƴƴinaa ɗun e hottollo..

• Sujjugol e simon non ?

- Ɗun ɗon kadi hino dagii sujjugol e mu’un.

• Miɗo nana radiyoo maa tefefiision alhgur’aana hino janngee e mu’un aayeeje ka sujjetee, enee mi sujjay ?

- Wonaa non woniri, sujjugol waɗɗaaki ma si wonaa hara a nanu hito janngoowo on tigi hara wonaa ko ƴettaa.

• Sonnaajo hino juulude kono o anndaa wonnde seeɗa e sukundu makko ndun hino yaltiti ka ɓaawo tiggaare makko, enee yeetagol mo e nder julde nden maa ɓaawo julde nden hino waɗɗii lan ?

- Waɗɗaaki ma yeetagol mo hay si tawii o anndaali haa o gaynii julde nden julde makko nden hino selli, si tawii o anndii ɗun o suuɗii sukundu ndun e nder julde nden kadi haray julde nden hino selli.

• Neɗɗo immoto ko adii julde subaka nden naatude e minitaaji enee himo waawi jokkindirde ɗoyngol ngol si tawii himo anndi maa himo tanƴinii wonnde o finataa si wonaa tuma naange ngen fuɗi ?

- Si tawii ɗun ko welsindagol e hoynugol fii julde nden haray dagaaki.

• Janngoowo, maa golloowo e nokkuure woɗɗirnde ka o hoɗi ɗon ɓuri kiloo meeter 22, hara ñannde bee o yahay ka o gollata ɗon o arta ka o hoɗi ɗon, ɗun hino waawi jokkondirde ko ɓuri hitaande, ko honɗun woni ñaawoore julde makko nden ɗon ?

- O timminay julde makko nden o hoora.

• Si tawii non e nder yontere nden ko laabi tati maa laabi nay o yahata ton wonaa tawde mecce makko ɗen ko e nder setagol woni, ko woni tun ko fii faandaareeji go’o, wano haylagol maa ñawndagol, ko honɗun woni ñaawoore julde makko nden ?

- O timminay julde makko nden o hoora, sabu yimɓe ɓen ko wi’ata ko’o heewuɗo setagol, hay si tawii ko laabi ɗiɗi o yahata o wona balɗe jowi ka leydi makko [haray hino waɗɗii mo hawtindirde ɗuytugol ngol e timmingol julde nden, ka nder lewru suumayee o hawtindira hakku-nde hoorugol ngol e yoɓitugol ngol ɓaawo mayru].

Ɓaawo hiɗen yewtude fii setagol, newnanee lan mi lanndoo ñaawoore goɗɗo setiiɗo ɓaawo walluhaa on e nder lewru suumayee hara himo hoori ?

- [O timminay korka makko kan] yoɓitugol fawaaki mo.

• Si tawii non o setike ko adii walluhaa on, hara hari himo anniyinoo setagol gila jemma ?

- [Hoorugol ngal ñallal alanaa mo] si tawii o yaltii e leydi makko ndin o huntoto, hino fawiimo yoɓitugol ñalaande nden.

• Si tawii non o setike ko adii walluhaa on hara wonaa o anniyinooɗo setagol gila jemma ?

- Ñaawoore makko nden ko ñaawoore feƴƴunde nden.

• Setiiɗo e nder lewru suumayee o artii ka leydi makko maa ka’o hoɗi ɗon ɓaawo walluhaa on enee hara hino waɗɗii mo jogitagol ko lutti e nder ñallal ngal kon ?

- Ɗun waɗɗaaki mo, hay si tawii non hino haanani mo  jogitagol ko heddii e nden ñallal makko ngal kon.

• Si tawii non o hewtitii ko adii walluhaa on kon hari o itti gooƴe e nder laawol ngol ?

- Ñaawoore makko nden ko ñaawoore feƴƴunde nden.

• Si tawii non o hewtitii ka leydi makko maa ka o hoɗi ɗon ko adii walluhaa on kono hari o ittaali kooƴe e nder laawol ngol ?

- Anniyagol korka hino waɗɗii mo, o woɗɗitoo firtayɗi korka ɗin e nder ko heddii e nden ñallal makko ngal kon, on tuma yoɓitugol fawaaki mo.

• Neɗɗo hino hoorude duuɓi heewuɗi kono o anndaa lootagol lonngal janaaba ko waɗɗii ɗun e hoore makko e hoore majjere o loototaako lonngal ?

- Korka makko kan hino selli, kaffaara fawaaki mo.

• Nawnuɗo nawnaaje ɓernde go’o hino gollitira aala wallayɗo mo foofude on aala ɗo si tawii takkaama ka nnder hunnduko hino anndi e gaas ɓiƴaaɗo, enee on aala ɗon hino gasida e korka ?

Eyyo, on gollitirayɗo on aala heddoto e gollitirgol mo e nder gorka makko kan ka sella.

• Enee hino dagii jonnugol ñaametee ɓe ɓe hoorataa e nder lewru suumayee ka nder yeeyirɗe ñaametee maa ka nder cuuɗi, maruɓe nganto ɓen woo ɓe maraa nganto ɓen woo, si tawii ɗun addaali ittugol horma lewru teddundu ndun ?

- Maruɓe nganto ɓen hino waawi [ɓe alaa nganto ɓen tawaaka].

• Si tawii mi heɓii ɓuttu ɓernde wonnde gollirayɓe limooreeji weeyo ngon fii anndugol darooɗe lewru ndun wonnde lewru ndun darike, enee ɗun ɗon yonay lan fii tabintingol daragol lewru ndun mi hoora maa ko iidi mi taƴa ?

- Heɓugol ɓuttu ɓernde e ɗun yonataa hoolagol tawde lewru ndun ko gasayndu yi’eede yonataa, ko woni ko bee  an yi’aa ndu maa goɗɗo go’o wonuɗo ka maa yi’andu, ko goonga yi’ugol ndu e nder leydi go’o ndi kafuɗaa puɗal e mutal yonay ka tawata yi’ugol ndu e ndin leydi ko lijmondirɗun e yi’ugol ndun ka leydi maa si wonaa tawde ko haɗi hino woodi immorde e duulere maa nduggu maa fello.

• Bootohun poore wonndukun e ndiyan e sukkar e yoga e ñaameteeji hino jonnee nawnuɗo waɗiree meselal ka nder ƴiiƴan nawnuɗo on sabu nawnaare maa ko wonaa nawnaare wasi tawii o jonnaama fii ñaametee enee hino waɗɗii woɗɗitagol ɗun ?

- Waɗɗaaki mo, kono non hino haananimo.

• Jooni yomi yahu ka hajju, mi lanndoo fii gorko heɓuɗo ko hajjiroytee kon e nder hitaande immorde e duuɓi o haɗaa yahugol ngol o waawali heɓude newna-neede naatugol fii yo’o hajju e nden hitaande ɗon, o ɓittori haajuuji makko ɗin ñaamugol ndin jawdi eɓɓaandi fii hajju ngun, no hajju ngun feƴƴiri, ɓaawo ɗun o waawaali heɓude jawdi yonayndi mo fii hajju makko ngun ?

- Si tawii o waawii fii duuɓi arooji ɗin haray hajju ngun hino waɗɗii mo, si tawii o waawaali haray waɗɗaaki mo.

• On wi’ii no lan ko yewtere fii hajju wonnde on bugino jamratu aghabati kono on yewtaali lan ko e banŋe honɗun bugorɗon ɗi ?

- Ko’e banŋe yeeso majji on mi bugoriɗi [ɓaawo bugorgol ɗi ɓaawo majji on dagaaki].

• On wi’iino lan wonnde ko nokkuure wi’eteende juhufa horminiranɗon hajju ngun ɓaawo on hewtii Jidda ka avion si tawii neɗɗo horminii e hoore majjere gila Jidda tigi hara wonaa ka wi’etee Juhufa ɗon ?.

- Si tawii wonii hari o takku hormingol gila Jidda haray hormingol makko ngol hino selli.

• On wi’ii lan kadi wonnde ɓaawo on wanggagol ngol dogugol ngol hakkunde Safaa e Marwaa on taƴƴan no hoore mo’on sukunde mo’on ndun, si tawii non on taƴanii goɗɗo e siɓɓe mo’on ɓen hara ko kanko ɗaɓɓiri on ɗun ko adii on taƴande hoore mo’on ?

- Alanaalan taƴangol goɗɗo go’o ko adii mi taƴangol hoore an.

• Si tawii mi hattanii hajjugol e nder nde’e hitaande ɗo’o, hara ko mi janngoowo ka nder duɗal mawngal (université) maa ka duɗal hakkunde wal, yahugol an hajju ngun hawrondirii e ndartanndeeji fooloo ɗin ka lannitoode hitaande ko tawata si tawii mi yahii hajju ngun ɗun adday luppugol an ka nder ndartannde fooloo ɗun adda hayrugol an hitaande nden fow, ɓitteende jawdi yankoore e maanaa yankoore hino e nder ɗun ?

- Fannii yahugol ma’a hajju ngol wonante sabu ɓittee-nde tiiɗunde wano wi’irɗaa non, hino dagani maa accugol  hajju on e nder nde’e hitaande.

• Accee hakkee mi feƴƴa ɗon mi lanndoo fii yoga e fiyakuuji ngeygu mi fuɗɗara lanndagol fii bankji ɗin ɗi tawata wonaa yimɓe leydi ndin waɗiɗi, yoga e yimɓe hino waɗa ton jawle maɓɓe fii yo ɓe heɓu tono ?

- Baaba en an maaki Accu mi lanndo maa taho taw hara ɗin bakuji ko leyɗe julɓe ɓen woni wallitaade ɗi kaa ko leyɗe ɗe wonaa julɓe? Enee on tigi waɗay nder ton jawdi makko ndin e hoore sarti yo ɓe jonnu mo nafa kan kaa wonaa non woniri ?

• Ko honɗun senndi ɗun fow ?

- Waɗugol e bankji leyɗe ɗe wonaa leyɗe julɓe ɓen hino dagii e alhaaliiji ɗin fow hay si tawii ko sartingol heɓugol tono, si tawii non ko waɗugol ka bankji leyɗe julɓe ɓen si tawii ko sartigol tonagol haray hino harmi, si tawii ko ko aldaa e on sarti ɗon haray alhaali on jillaa e ribaa ko dagaaki gollitirgol ndin jawdi ƴettaandi e ɗun si wonaa tuma on tigi yiltitii ka ñaawoowo sari’a on maa lontiiɗo mo’on.

• Enee ɗun hino seedi hakkunde jawdi ndi o waɗi ton ndin e tono mo o heɓata ka banku halfinaaɗo ?

Wonaa non woniri, ɗi seedaa..dagaaki gollitirgol hay huunde e ko ƴettaa e bankuuji leyɗe julɓe ɓen, si wonaa tuma on tigi yiltitii ka ñaawoowo sari’a on maa lontiiɗo mo on.

• On wi’ii lan wonnde waɗugol jawdi e nder bankuji leyde lislaami yankkoje ɗen wonndude e sartingol heɓu-gol nafa dagaaki, ko honɗun faandi ɗon e sarti ? Asikkay ko faala ɗon wi’ude ko nde waɗoowo on rottata e gootal wonnde o lanndotaako banku on tono si tawii bank on jonnaali mo ?

- Wonaa non woniri, wonaa ɗun ɗon woni sarti on, ko woni firo mu’un ko wonnde o sartintaa ɗoftagol banku on jonnugol mo tono ɓeydiiɗo e jawdi ndin, si tawii non ko tippude e lannditagol mo tono’on haray ɗun ɗon hino hawtondira e ronkugol sartingol ngol, wano tawiri tippugol e ronkugol lannditagol ngol hino hawtondira e sartingol ngo,l goɗɗo e majji ko janano e oya.

• Si tawii miɗo anndi wonnde banku on jonnay lan tono hay si tawii mi sartinaali ɗun e hoore makko enee taw hara si tawii hino daganii lan waɗugol nder ton ka geɓal kaliifuuji tabituɗi ?

- Eyyo, ɗun hino dagani maa ɓaawo a sartinanaali mo tono.

• Woɓɓe go’o hino ñawloo bankji ɗin, banku on sartinana ɓe tono happaaɗo fii ñawlugol ɓe, tuma go’o ñawlugol ngol hino wonndi e tigingol ?

- Dagaaki ñawlagol e bank si tawii ɓe sartinanii ma tono sabu ɗun ko ribaa foti ñamaande nden hino wonndi e tigingil maa aldaa, kono hino dagii ka ɓe jaɓa jawdi ndin e juuɗe makko hara wonaa faandaare ñamaande on ɓaawo ɗun jawdi ndin gollitiree e duŋayee ñawooro sari’a on maa lontiiɗo mo’on, on tuma ganndal maɓɓe wonnde banku on ɗaɓɓirayɓe e hoore karhugol tono on, si tawii banku on lanndike ɓe haray hino waɗɗiiɓe jonnugol mo.

• Neɗɗo mo alanaa hoore mu’un suudu ndu o haɗa e mu’un, enee himo waawi ñawlaade banku laamu ngun e sarti tono fii mahangol hoore makko hoɗo ?

- Ñawlagol e sarti heɓgol tono dagaaki e nder ko woni woo.

Kono hino sella ƴettugol jawdi ndin e juuɗe makko hara wonaa e faandagol ñawlagol o sellina huutorgol ndi on yiltitagol ka ñaawoowo sari’a on maa lontiiɗo mo’on.

Miɗo faalaa fillitanaade ma ko mi yewtumaa jooni kon wonnde huutorgol jawle ɗen ka bankiji laamu yankooji e nder leyɗe julɓe ɓen hino hatonnji e duŋayee ñaawoowo sari’a on maa lontiiɗo mo’on.

• Fawtagol e ahadi fii jawdi ka bankuuji hino dagii? e piyude e misal nde banku on fawtantoo halfinayɗo jawdi on nokku go’o, ka banŋe laamu maa ko wonaa ?

- Hino dagii hay si tawii banku on ƴettii jawdi e juuɗe makko sabu ngol fawtanagol mo.

• Golle waylindirgol nder e yaasi hino dagii ?

- Toɗɗanolan lanndal ngal tigi maa waɗanaa mi misal fii yo mi jaaboma huunde laaɓunde.

Banku on moƴƴinanay huwwondirteeɗo maɓɓe on sek fii henndagol jawdi go’o e innde makko immorde e lontii-ɗo mo on ka nder maa ka yaasi si tawii huwwondirteeɗo on hino mari jawdi ka nder banku, ɓaawo ɗun banku on ƴetta e juuɗe makko jawdi fii ko’o walli mo kon ?

• Banku on hino waawi yeeyude kaalisiiji janani maa soodaɗi e hoore tono ?

- Himo waawi waɗude ɗun.

 • Ahadi holnugol yimɓe ɓen (assurance) e bone mayde e yoga e tanaaji go’o maa e fii jawle ɗen, wano afiyonje ɗen e otooje ɗen e laaɗe ndiyan ɗen immorde e bone yanugol e sumugol maa yoolagol... ?

- Ɗun ɗon fow hino selli, banŋeeji ɗin ɗiɗi non hino haani ɗoftaade.

• Jooni mi acciriinii fii bankji ɗin mi lanndoto fii yeeyugol feccere jarra kanŋe tafaaɗo e feccere jarra kanŋe mo tafaaka wonndude e ƴettugol coggu tafugol ngol ?

- Ɗun hino harmi dagaaki, wonnde kala ɗun hino lolli ka siyaakeeɓe ɓen hannde, hari mi jaabike ma ngal lan-ndal mi tentinane kadi jooni: ko harmuɗun dagaaki.

• Yoga e cuɗaariiji desal ko tafaaɗi e kanŋe daneejo, enee hino daganii worɓe ɓen ɓornagol ɗun ?

- Ko platin (métal précieux) faalaɗaa wi’ude ?

•Eyyo,

- Ɗun ko njanndi ndi wonaa kanŋe, hino daganii worɓe ɓen ɓornagol, sabu ko ɓe haɗaa ɓornagol ko kanŋe tun e nooneeji majje on fow, wonaa goɗɗun go’o.

• Moƴƴingol beebedii e mbaandi neɗɗanke maa mbaadi mummunte hino dagii ?

- [Dagaaki].

• Pirintingol mbaadi neɗɗanke maa mummunte hara wonaa ɓanndu hino dagii?

- Hino dagii.

• Conci go’o ɗewluɗi ɓowruɗi yeeyooɓe ɓen hino wi’a ko ɗi hariiri laaɓuɗo, kono mi anndaa si tawii ko ɗi hariiri laaɓuɗo maa wonaa, hino waɗɗii lan tefugol fii yo mi fellitu ?

- Wonaa nonwoniri tefugol waɗɗaaki ma fii yo’a fellitu, hiɗa waawi wattaade ɗi.

• Jooma tummbere leydi fottii e (intrepreneur) on fottii wonnde yo’o mahammo suudu ka leydi makko o yoɓa mo coggu happaangu, o sartinana mo wonnde golle ɗen ko e nder hitaande o faalaa, si tawii (intrepreneur) on lannaali ɗun e nder dummune happaaɗe ɗen o yoɓay jooma suudu ndun coggu ko leeti kon ?.

- Tuma go’o ko intreptreneur on sartinanta jooma suudu ndun gollugol golle ɗen e nder hitaande, sarti wata jooma suudu ndun nennu piiji gollirɗi ɗin e nder dummunne gollugol ngol, si tawii o nenniiɗi intrepreneur on yoɓinay mo sabu ko’o nenni mo kon.

Si tawii hitaande nden lannii o mahaali suudu ndun, hara sabu on ko e jooma suudu ndun iwri, intrepreneur on hino waawi mo fawude coggu hingu waawi wonude lewru yankooru, hingu waawi wonude nde wootere, foti nennugol ngol no juuti maa hino raɓɓiɗi.

Enee ƴettugol ngun coggu ɗon hino dagii e nder mbaadiiji ɗin ɗiɗi non e tawde le sartinii ɗun e nder huwwondiral waɗɗii ngal ?

- Hino dagii ƴettugol coggu ngun e nder mbaadiiji ɗin ɗiɗi non. 

•Yeeyugol ƴiiƴan e soodugol ɗan fii ñawndagol ?.

- Hino dagii.

• Yeeyugol ko teewu ngu o daginaa ñaanugol neɗɗo mo laawol mu’un ngol newni ñaamugol ngun teewu, wano sariire ?

- Hino dagii.

• On wi’ii no lan e nder ko feƴƴi kon [wonnde jooɗagol e taabal ka beere yaretee hino harmi]. Enee miɗo waawi haldideede e golle e fottugol njoddi e jooma nokkuure nde o yeeyata beere e jiibe e mu’un wonndude e piiji dagiiɗi yeeyeede, e hino le min mi yeeyataa si wonaa piiji daginaaɗi ? Hooti ɓaawo ɗun ko honɗun woni ñaawoore ndin jawdi ƴettaandi njoddi si tawii jooma nokkuure nden ittii ɗun ka nder keesu makko ka o hawtindirta coggu beere nden e jiibe on e coggu piiji daginaaɗi ɗin ?

- Si tawii on haldii yo’a yeeyu piiji daginaaɗi ɗin tun ella alaa e ɗun ɗon, njoddi ndi henndotoɗaa e mu’un ndin ko dagiindi ɓay a anndaa si tawii hindi jilli e ko harmi kon.

• Jooni mi eggay e lannde an ɗen, mi lanndoo fii ñaametee e ko yaretee, mi lanndoo tawo fii dagagol ñaa-mugol e yeeyugol gertooɗe ittaaɗe e leyɗe julɓe ɗen hara hino winndii e hoore majje {Ko hirsaaɗun e laawol sari’a lisaamu ngol}?

- Hino dagani maa ñaamugol e yeeyugol e soodugol fannii a anndaali wonnde hinaa e laawol lislaamu ngol hirsaa, foti hino winndaa e mu’un maa winndaaka.

Ɗe’e gertooɗe ittaaɗe e leyɗe ɗe wonaa leyɗe julɓe hara hino winndii e hoore majje {ko hirsaa ɗun e laawol sari’a lislaamu ngol}.

- Ñaamugol ɗun dagaaki, si tawii a hoolaaki wonnde pellet ko e laawol lislaamu ngol hirsaa, wonaa binndol ngol tun.

• Enee beer iwuɗo e leydi ndi wonaa leydi julɓe, si tawii mi anndaali ko honno o moƴƴiniraa ?

- Hino daganimaa ñaamugol ɗun.

• Liƴƴi go’o hino ton koɓɓolle ɗen hewtaa ɓanndu majji on fow enee ñaamugol ɗin liƴƴi hino dagii ?

- Hino daganimaa ñaamugol ɗi hay, si tawii ko koɓolal gootal ɗi jogii.

• Liƴƴi waɗaaɗi e pootiiji ittaaɗi e nder yoga e leyɗe Eroop maa Amerki hino daganii men ñaamugol ɗun wonaa men hooliiɓe e nder banŋeeji ɗin ɗiɗi non:

Aranun e mu’un: Men anndaa si tawii hiɗi mari koɓɓolle, kono innde liƴƴi waɗaaɗi nder ton ɗin hino winndii ka ɓaawo pootiiru wonnde ko jogiiɗi koɓɓolle e hino le ɗen leyɗe yeeyayɗe ɗin pootiiji hino huutora sari’aaji timmuɗi fii yo sifaaji wonuɗi ka ɓaawo pootiiru ɗin taw hino nanondiri e ko woni ka nder pootiiji kon.

Ɗiɗaɓun e mu’un: Men anndaa nanngugol ɗi ngol si tawii ko ka ɓaawo ɗun ɗi nanngaa hara hiɗi wuuri e si tawii hara ko ka nder ɓoggi nanngirɗi ɗi maayi kono ko woni ko anndaa kon ko laaɗe nanngirɗe liƴƴi ɗen ɓe nanngirta yowitiiɗe e  yaltingol liƴƴi ɗin ka nder ndiyan hiɗi wuuri fanɗii ko ɗi jillondirta e mayɗi ?

- Si tawii ɓuttu ɓernde heɓike wonnde ko laɓɓinaaɗi ka Sari’a-tippude ɗate ɗiɗi feƴƴuɗe ɗen-haray hino dagii ñaamugol gol  ɗi si wonaa ɗun haray dagaaki.

• Cuuɗi ñaamirɗi hino saakitii e nder leyɗe julɓe ɓen, ɗin cuuɗi hino waɗana soodanooɓe ɓen teewu ?

- Ɗun hino dagii ñaamugol.

• Hay si on tigi lanndaaki jooma suudu ndun fii majji ?

- Eyyo, hiɗa waawi ñaamude ko aldaa e lanndagol, wano tawiri kadi hatonnjinaa e lanndagol gollooɓe wonu-ɓe ton ɓen.

• Enee hino waɗɗii ɗaɓɓitude fii yo mi fellitu si tawii lekkeele ɗen wonaa jillaaɗe e piiji ?

- Wonaa non woniri, waɗɗaaki ma.

• Ko heewi e lekkeele maa laɓɓinorɗi hino jillaa ko ɗuytata hakkil seeɗe, enee miɗo waawi ñaamude ɗun, ɗun ko soɓuɗun ?

- Wonaa soɓuɗun hino daganimaa ñaamugol.

• Miɗo mari lannde buy seeduɗe wonuɗe e ley piiji kesi ?

- Lanndo kala ko faalaɗaa.

•Mi fuɗɗorayɗi lanndagol wallirgol goɗɗo yiitere maa ɗun ɓooƴe neɗɗo wuuruɗo ?

- Wallirgol goɗɗo yiitere mu’un dagaaki, si tawii non ko ɓooƴe ɗen si tawii luttunde nden hino selli hino dagoo.

• Woɓɓe go’o hino wasiyoo taƴugol yoga e tere maɓɓe tuma ɓe maayi fii yo ɗe wattane neɗɗo go’o hatonnji-nuɗo, enee sifa on wasuyee ɗon hino sella, hino dagii taƴugol ɗen tere ɗon on tuma ?

[Wonaa non woniri sellataa, dagaaki], si tawii wasiyiiɗo on ko julɗo si wonaa hara taw ɗun ko fii danndugol ngurndan neɗɗo julɗo on tuma haray hay si tawii o wasiyaaki jooma mu’un, kono [taƴuɗo on yoɓay diya] si wonaa taw hara hino wasiyaa taƴugol on tuma o yoɓataa diya.

• Tuma go’o ɗaɗol ka boofokun kun rewata ɗon ka nder ɓanndu suddiiɗo’on ɗon uddee si tawii saawugol ngol lorray cellal suddiiɗo on, hara hino waawaa udditeede ɓaawo ɗun tuma ɓe operi mo ?

- Ɗun hino dagii, hay si tawii ngol waawaaka udditeede laawol go’o.

• Yoga e jamaaji hino ndarndoo lekkeele e hoore nawnuɗo hara o anndaa sabu tanƴinaade wonnde lekki kin ko nafayki ?

- Waɗugol ɗun dagaaki.

• Marugol furee si tawii ko sabu huunde himmunde wano ɗaɓɓitugol waɗuɗo bone on maa fii jannugol ñawndugol maa ko nanndi e mu’un ?

- Marugol furee julɗo sabu sifa ɗi’i piiji ɗo’o gadaaki, si tawii non ko furee keefeero mo tawi ƴiiƴan mu’un ɗan wonaa harmuɗan fewndo o wuurunoo ɗun ɗon hino dagii, ko wano non sikkitaaɗo si tawii ƴiiƴan makko ɗan wonaa harmuɗan e nder ngurndan makko ɗan si tawii dalil sari’a yankeejo tinndinɗo hino woodi.

• En yewtiino wonnde neldaaje ɓeynguure nden e nooneeji ɗin fow e kaalisi, ɗun ko boobo on jeyi kaa ko neeniraawo on e baabiraawo on?

- Neldaariiji ɗin hino seedi, hino e majje ko tawata hino jogii seedee ko boobo jibinaaɗo on, wano yoga e piiji hertaniiɗi boobo on, hino e majje ko tawata wonaa boobo on nafitorta wano ñaameteeji ɗin e ko nanndi e mu’un ɗun ɗon ko neene on e baaba on, ko feeñi kon wonnde mbuuɗi waɗeteeɗi ka ley ngawlu boobo on maa ɓiseteeɗi ka nder conci makko ɗin ko kanko boobo on jeyiɗi.

• Enee neene e baaba hino waawi huutorde jawdi ɓiɗɗo maɓɓe mo hellifaaka?

- Ɗun hino daganii baabiraawo on si tawii wonaa e ko bonnanta ɓiɗɗo on, si tawii non ko neeniraawo on haray o alanaa mo gollitirgol jawdi makkohara o lanndaaki baaba en makko maa soro makko ka baaba, si tawii gooto e maɓɓe newnannii mo hara wonaa e ko bonnanta ɓiɗɗo on haray hino dagii, sitawii non ko ko lorrata boobo on haray dagaaki, ko woni haray hino waɗɗiiɓe marugol jawdi makko ndin haa o janɗa.

• Mbileyaagal gollitirtee ngal fii moƴƴereeji, hara wonaa mbileyaagal gollitirtee ngal fii boneeji, enee ɗun hino dagii ?

- Mbileyaagal e nooneeji ɗin fow hino harmi[hay si tawii ko bonnitugol mbileyaagal]. Si wonaa hara taw ko nafa ɓuruɗo himmude wano reenugol wonkii teddinaaki kin.

• Noddugol ruuhuuji go’o fii lanndagol alhaali jooma majji e fii barzakh e ko wonaa ɗun e fiyakuuji ?

- Noddugol ruuhuuji ko tawata noddugol ruuhu makko on lorray mo immorde e ruuhuuji teddinaaɗi hino harmi.

• Moƴƴinayɓe filmu ɓen hino yaltana filmu taariika yankeejo fii Annabiijo on (s a w) maa imaamuuɓe ɓen (a s):

a)-Enee goɗɗo hino waawi nanndintinaade e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) o yalta yeeso yimɓe ɓen fow e innde wonnde ko kanko woni Annabiijo on (s a w) maa imaamuuɓe ɓen (a s) ?

b)-Si tawii jaabawol ngol hino selli, enee on nanndintintooɗo hino sartinaa yo taw ko gomɗinɗo ?

- Hino dagoo nanndintinagol ɓe (a s) e hoore sarti hay si tawii ko e ko arata kon bonnataa nokkuuli maɓɓe tedduɗi ɗin e mbaadiiji maɓɓe laɓɓinaaɗi ɗin, hino waawi wonude sifaaji nannditintooɗo ɓe on hino mari jungo e ɗun.

• Yoga e yimɓe ɓen hino bugoo kibaaruuji maa defte ka ñoogeeji hara hiɗe wonndi e aayeeje Alghur’aana tedduɗo on e innɗe Allaahu seniiɗo on.

- Ɗun dagaaki, hino waɗɗii ittugol ɗe e nder ɗin nokkeeli e laɓɓingol ɗe e nokkeeli soɓuɗi ɗin.

• Tuma wennje waɗi hakkunde yimɓe, woɓɓe e maɓɓe wowlay konnguɗi firo majji on ko yeddugol Allaahu seniiɗo on, wano tawiri ɓe yewtay konnguɗi ɗi haananaa laɓɓinaaɓe ɓen (a s), hara wonaa e hoore soobee ɓe woni yewtude ɗun, enee sari’a hino haani rewude e hoore maɓɓe ?

- Fannii hinaa e hoore soobee ɓe woni wowlude, sari’a rewataa e hoore maɓɓe ko woni tun hiɓe haana haɗeede.

• Si tawii non ko e hoore soobee ɓe woni e hoynugol Allaahu seniiɗo on, maa Annabiijo on (s a w) maa imaamuuɓe ɓen (a s), maa diina kan, maa laawol ngol hara ko e hoore soobee ɓe faandii ?

- Ko woni ñaawoore maɓɓe ko wareede.

• Heddike lannde seeɗa yaafee lan ko mi junni kon.

Enee hino dagii ka suddiiɗo anndinoo dogingol oto e juuɗe gorko janano ?

- Hino daganii mo, e hoore sarti hoolagol wonnde o yanataa e ko harmi.

• Enee hino dagii ka’o ƴetta foto hara o tiggaaki ko’o waɗa e paaspor ?

- Si tawii ko bee foto waɗee hara o tiggaaki, foti ko fii paspoor maa wonaa, kono yo taw ko moodi makko woni ƴettuɗo fota on maa hara ko gooto e ɓe gasataa resude mo ɓen, si tawii ɗun alaa gorko janano hino waawi ƴettude mo kadi.

• Enee hino dagoo irtugol furee, si tawii ɗun addataa ittugol horma makko on ?

- Dagaaki si wonaa e nder nokkeeli go’o ɗi defte fighiha ɗen yanñi ɗun hino jeyaa e ɗun si tawii ko laruura.

• Jonnugol fotooji sonnaaɓe waɗuɓe hijaaba e nder alhaali mo ɓe tiggaaki jonna gorko janano fii lootugol ɗi ?

- Ɗun hino dagii si tawii anndaaka ko hombo lootataɗi hara fotooji ɗin kadi wonaa addayɗi fitina.

• Mi tawii jawdi e nder nokkuure weddiinde, ka ɗatal e piyude e misal, maa ka luumo, maa ka erepor maa ka teren o darotoo ɗon maa ka poor hara miɗo hoolii wonnde mi waawataa yiitude jooma mu’un ?

- Ittundi sadaka.

• Si tawii paykun hoccii mbuuɗi wonaaɗi huutoreede ?

- Si tawii mbuuɗi ɗin alaa sifa hertiiɗo mo’o waawata siforanaade ɗi jooma majji o waawa ɗi hettude haray hino daganii walliyu paykun kun ƴettugol ɗi jeynamo, si wonaa ɗun haray hino waɗɗii yeynitugol ɗi wano mi yewtirmaa non e nder yewtere feƴƴunde nden.

• Jooni ko lanndal fii tawhiidi mi faalaa lanndaade dagagol barkinorgol laɓɓinaaɓe ɓen (a s) fii heɓugol arsike maa ɓiɗɗo maa cellal ?

- Accu mi lanndo maa taho:

Ko kamɓe wonuɗaa ɗaɓɓirde ɗun, satu bawde ko ɓe tagooɓe, maa ko ɓe arsikooɓe, maa ko ɓe reenooɓe ?

• Wonaa ɗun mi faalaa wi’ude, ko mi faalaa wi’ude ko wonnde ko kamɓe woni ɗatal ka Allaahu seniiɗo on e tefooɓe ka makko fii huntugol haajuuji, e sabu tawde ɓe waɗataa huunde si wonaa e duŋayee makko.

- Ko faandiɗaa wi’ude ɓe toroto Allaahu on o taga, ɓe toroto mo o arsika, ɓe toroto mo o reena, e sabu tawde ko ɓe tefooɓe du’aa maɓɓe ruttataake, e sabu darnde maɓɓe nden ka Allaahu seniiɗo on,  e halfineede ɓe en?

• Eyyo, eyyo..ko ɗun mi faandii.

-Ɗun ɗon hino dagii ko konngol joomiraaɗo seniiɗo’on وابتغوا إليه الوسيلة  ko kamɓe woni laawol ma’a ngol ka Allaahu seniiɗo on, hino dagii.

 

* * * * * *

 

 

index