Jooni-baaba en an maaki-a huɓindike ko heewi e ñaawoore sari’a on, a anndii buy.
Jooni a anndii ñaawooje Allaahu ko annduɗaa, waɗɗii-ɗi ɗin laaɓaniima pos, a hunnjike harmuɗi ɗin ko hunjiɗaa.
Jooni a yi’ii piiji ɗi tawi hari a yi’aali ko adii..
Jooni, alaa ɓaawo jooni..hino waɗɗi maa annditugol ko feƴƴi kon fow, ñannde ɓantunoɗaa hoore ma’a nden ka asama tawi ɓernde ma’a nden hino sintude suno miijo ɓernde hiɗa wi’a:
Jooma an mi anndii a hellifii lan. Kono mi anndaa ko hon ɗun fawuɗaa mi.
Jooma an ko honno mi anndirta ko dagii kon mi waɗa, maa ko harmi kon mi acca.
Jooni, wonaa ɓaawo jooni..hewtanii ma nde anndataa wonnde ko heewi e wonuɓe e sifa duuɓi ma’a ɗin e fewndo ka hewtuɗaa e jannde ɗon, maa heccuɓe ma hino wuurude sonnjaa mo wonunoɗaa wuurude ko feƴƴi kon, fewndo wi’aynoɗaa:
Jooma an! Wallir defte fighiha ɗen ɗenngal laaɓungal fii ko faalaɗaa yewtude kon fii yo mi faamu ko faalaɗaa yewtude kon.
Jooni anndinike ko anndiniɗaa, a ɗannii ñaawooje sari’a on ko ɗannuɗaa.. Fewndanike ma jooni nde gollirtaa konngol joomiraaɗo tedduɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ وَلْتَكُنْ مِنكُمْ أُمَّةٌ يَدْعُونَ إِلَى الْخَيْرِ وَيَأْمُرُونَ بِالْمَعْرُوفِ وَيَنْهَوْنَ عَنِ الْمُنْكَرِ وَأُوْلَئِكَ هُمُ الْمُفْلِحُونَ ﴾ .
{Yo wonu jamaa e mo’on noddayɓe e moƴƴere yamirayɓe ko moƴƴi haɗa ko añaa ko ɓen woni yimɓe malaaɓe ɓen}.
Noddaa e ko moƴƴi haɗaa ko añaa.
• Baaba en ! Ko honɗun mi yamirta ko hon ɗun mi haɗata ?
- Yamir ko annduɗaa hino moƴƴi kon, haɗu ko annduɗaa hino añaa kon.
• Baaba en ko hon ɗun woni hakkunde an en yimɓe ɓen, ko hon ɗun woni laawol an e waɗoowo ko añaa haa mi yamira mo accugol, ɓaawo ɗun ko fii honɗun mi naatanta e fiyakuuji woɓɓe go’o mi yamiraɓe mi haɗaɓe ɓaawo min miɗo waɗude ko moƴƴi mi woɗɗitoo ko añaa, ɗun ɗon yonay lan ?
- Rento wowlugol ɗun hannde, rento fillitagol ɗun, yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa e yoga e martabaaji ko waajibi yonondirteeɗo..Si tawii hay gooto yamiraali ko moƴƴi haɗi ko boni..wonaa min, wonaa an, wonaa goɗɗo go’o, haray en fow e bakkonɗinii, en weewitanike tikkere Allaahu seniiɗo on nden e lette makko ɗen.. kono si tawii gooto e me’en immike yamirii ko moƴƴi haɗii ko añaa, karay kellefuyee on iwii e hoore fow.
Enee a wattanaali yila e konngol joomiraaɗo seniiɗo on:
﴿ وَلْتَكُنْ مِنكُمْ أُمَّةٌ يَدْعُونَ إِلَى الْخَيْرِ وَيَأْمُرُونَ بِالْمَعْرُوفِ وَيَنْهَوْنَ عَنِ الْمُنْكَرِ وَأُوْلَئِكَ هُمُ الْمُفْلِحُونَ ﴾ .
{Yo wonu jamaa e mo’on noddayɓe e moƴƴere yamirayɓe ko moƴƴi haɗa ko añaa ko ɓen woni yimɓe malaaɓe ɓen}. On aaya tedduɗo on mo mi jannganmaa jooni ?!
Enee a nanaali maaku Nelaaɗo Muhammadu on (s a w):
ما يزال أمتي بخير ما أمروا بالمعروف, ونهوا عن المنكر, وتعاونوا على البرّ, فإذا لم يفعلوا ذالك نزعت منهم البركات, وسلط بعضهم على بعض, ولم يكن لهم ناصر في الأرض ولا في السماء.
{Fannii mofte an ɗen hino yamirde ko moƴƴi, hiɓe haɗude ko añaa haray hiɓe e nder moƴƴere, hiɓe wallondirde e hoore peewal, si tawii ɓe waɗaali ɗun barkiiji ɗin ittete e juuɗe maɓɓe, yoga e maɓɓe wurtee e hoore yoga, ɓe heɓataa ballo ka nder leydi wonaa ka nder asamaanuuji} ?
Enee a janngaali konngol imaamu Ali (a s) ngol:
لاتتركوا الأمر بالمعروف والنهي عن المنكر فيولى عليكم شراركم ثم تدعون فلا يستجاب لكم.
{Wata on accu yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa bomɓe ɓen e mo’on lamminee e hoore mo’on, ɓaawo ɗun toroɗon on jaabinantaake} ?
Enee a janngaali konngol imaamu Abii Jaafar Al Baahgiri (a s):
إنّ الأمر بالمعروف والنهي عن المنكر سبيل الأنبياء, ومنهاج الصلحاء, فريضة عظيمة بها تقام الفرائض, وتأمن المذاهب, وتحل المكاسب وترد المظالم, وتعمّر الأرض, وينتصف من الأعداء, ويستقيم الأمر.
{Anndee wonnde yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa ko laawol annabaaɓe ɓen, e ɗatal yimɓe moƴƴuɓe ɓen, ko farrilla mawnuɗo ko kanko farrilaaji ɗin ñinnirtee, laawi ɗin hoolorta, faggitanɗe ɗen dagoo, tooñeeji ɓin ruttee, leydi ndin wurnitee, ayɓe ɓen foolee, fiyaake on feewa}.
E maaku maɓɓe on:
الأمر بالمعروف والنهي عن النكر خلقان من خلق الله, فمن نصرهما أعزه الله ومن خذلهما خذله الله .
{Yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa ko taagooreeji ɗiɗi immorde e tagu Allaahu ngun, kala walluɗo ɗi Allaahu on teddinay mo kala woppuɗo[1] ɗi Allaahu on woppay mo}.
Enee a janngaali maaku Nelaaɗo Muhammadu on ( s a w) :
كلكم راع وكلكم مسؤول عن رعيته .
{On fow ko’on aynooɓe, on fow ko on lannditeteeɓe ko aynuɗon kon}.
• Mi janngii ɗun ?
- Awa ko a aynoowo, wano non ko’a lannditeteeɗo fii ko aynuɗaa kon. Aynuɗo hino mari waajibiiji, haggheeji hino fawii mo, donngal ngal hino teddi.
Enee ɓaawo ɗun ɗo’o fow: a wi’ay ko honɗun ukkantoo e huunde nde ndaaraa lan (huunde nde alaa e ɗatal an), yamirgol ma ko moƴƴi haɗa ko boni wonaa huunde nde alaa e ɗatal ma’a. Ɗun wonaa ukkagol e huunde nde ndaaraa ma.. ɗin ɗiɗi ko golle ma’a..ɗun ko golle ma’a.. on yamirɗo ma julde e korka e hajju e ittugol khumusu ko on tigi fawumaa yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa.
• Kono wonaa mi karamokoojo haa mi yamira ko moƴƴi mi haɗa ko añaa ?
- Ko hommbo yeetimaa wonnde yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa ko golle karamokoojo tun...yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa ɗun ko waɗɗii ɗun e hoore ma’a e hoore karamokooɓe ɓen e janngooɓe ɓen, jannooɓe ɓen, njulaaɓe ɓen e gollooɓe ɓen, soldaasiiɓe ɓen, laamiiɓe ɓen laamaaɓe ɓen, nunɗuɗo, bonɗo, alɗuɗo, waasuɗo, gorko, suddiiɗo, yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa ko waɗii ɗun e hoore fow.
• Mi nanii hiɗon wi’a wonnde yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa e nder yoga e martabaaji mu’un ko waajibi yonondirteeɗo, enee e nder martabaaji go’o ko waajibi toɗɗiiɗo wano juulugol ngol non ?
- Ko non ɗun woniri..kannji ɗiɗi ko waajibiiji toɗɗiiɗi, ko ɗun woni martaba fenñigol añeede on konngol e kuugal accu ko moƴƴi kon e waɗugol ko añaa kon.
Enee a anndaali wonnde Imaami Alii (a s) maakii:
إن رسول الله أمرنا أن نلقى أهل المعاصي مكفهرة.
{pellet Nelaaɗo Allaahu on yamirii en nde yiide ten e yimɓe goopi ɓen......} ɗun hino tinndini ko waɗɗii gooto kala e me’en ko nde fenñinten añugol ko waɗoowo goopi woni e waɗude ko ɗenƴo ɗen ɗun.
• Kono enee taw hara yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa ko waɗɗii ɗun e alhaaliiji ɗin fow.
- Wonaa non woniri, ko woni tun ko waɗɗiiɗi si tawii ɗi’i sartiiji arooji ɗo’o timmii:
1-Nde tawata yamiroowo ko moƴƴi haɗa ko añaa kon ko annduɗo ko moƴƴi e ko añaa, hay si tawii ganndal makko ngal wonaa huuɓungal wonaa fensitaa ngal, anndugol makko wonnde nga’al gollal ko moƴƴal yonay yo’o yamir ngal maa wonnde ɗun ɗo’o ko añaa ɗun o haɗa ɗun.
2-Anndugol mo si tawii o yamirii yamiraaɗo on waɗay maa si tawii o haɗaama o accay, hara o anndiraa mo anngal waɗangol yila.
• Si tawii non o anndii wonndema yamiraaɗo on waɗataa yamirooyee nden o accataa haɗoore nden ?
- On tuma haray yamirgol ko moƴƴi kon haɗa ko añaa kon e nder banŋeeji waɗɗaaki mo [hino waɗɗii e nder yoga e marhakaaji majji kannji ɗiɗi ko woni ɗun ko saa’i fenñinngol añugol konngol e kuugal accugol yamiraaɗo on waɗugol ko moƴƴi e waɗugol mo ko añaa kon].
3-Nde tawata wonuɗo accude waɗugol ko moƴƴi kon maa waɗugol ko añaa kon ko e hoore tewaare, ko woni ɗun hara ko jokkindirdo e waɗugol ko añaa kon, si tawii non hino tanƴinaa nde o accata haray yamirgol mo maa haɗugol mo waɗɗaaki.
• Miɗo faala fellitude mi lanndoo : Si tawii non wonaa e hoore tewaare o woni waɗude ko añaa maa accude ko moƴƴi kon ?
- Yamirgol mo ko moƴƴi waɗɗaaki, wonaa haɗugol mo ko añaa.
• Ko honno mi anndirta wonnde o’o neɗɗo ko wonuɗo e tewaade maa wonaa wonuɗo e tewaade ?
- Si tawii feeñaniima al-alaama tertagol mo nden huunde haray wonaa o tewiiɗo...
Si tawii o acitii waɗugol huunde nden haray wonaa o tewiiɗo.. Si tawii o ninsii haray wonaa o tewiiɗo..on tuma haray yamirgol mo ko moƴƴi haɗa mo ko añaa waɗɗaaki ma.
• Tuma go’o haray miɗo anndi wonnde neɗɗo on anniyaaki maa faalaaka waɗude ko añaa maa accude ko moƴƴi, enee hara hino waɗɗii lan yamirgol mo maa haɗugol mo ko adii o waɗude ?
Eyyo, hino waɗɗimaa yamirgol mo maa haɗugol mo ko añaa kon hay si tawii o ko nde wootere o faalaa lunndaade.
4-Nde tawataa waɗuɗo ko añaa kon maa accuɗo ko moƴƴi kon ko ngantinaaɗo e waɗugol ɗun maa accugol ɗun sabu fiɓugol mo wonnde ko’o woni waɗude kon ko harmu ɗun maa wonnde ko’o acci kon wonaa waɗɗii ɗun, hara ko’o ngantinaaɗo e nden faljere ɗon.
5-Nde tawata yamiroowo ko moƴƴi kon haɗa ko añaa kon hulaa bone e hoore mu’un maa e jawdi mu’un ndin maa e ɓeynguure mu’un nden yeru emmbere wowtaande nden maa gooto e julɓe ɓen ko wano non yamirgol mo ko moƴƴi e haɗugol mo ko añaa.
• Si tawii non o hulii lorra e hoore makko maa e hoore goɗɗo go’o e julɓe ɓen batte yamirgol mo ko moƴƴi haɗa ko añaa ?
- Haray yamirgol mo ko moƴƴi haɗa ko añaa e nder on alhaali ɗon, si wonaa hara taw yamirgol ko moƴƴi kon haɗa ko añaa kon ko jeyaa ɗun e piiji himmuɗi fota e banŋe sari’a on, on tuma haray hino waɗɗii peesindirgol cenɗe ɗen ɗiɗi ndaaraa ko ɓuri himmude woo, hino waawi wonude yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa kon wonaa waɗɗii ɗun hino waawi kadi wonude ko waɗɗii ɗun.
• Si tawii non mi faalaama yamirde ko moƴƴi haɗa ko añaa ?
-Yamiroowo ko moƴƴi haɗa ko añaa hino mari martabaaji:
Saa’i arano on: Ko nde waɗataa gollal ɓannginay ngal wonnde ɓernde ma’a nden himo añi ɗun e añugol ma waɗugol ko añaa kon e accugol ko moƴƴi kon.
• Ko honno mi fenñirta ɗun.
- Laawi buy..ɗurnagol e haɗugol waɗoowo on...maa fenñingol wonnde hino añi ɗun..maa selugol yewtidugol e makko..maa ko wonaa ɗun.
Saa’i ɗiɗaɓo on: Ko nde yamirtaa haɗiraa konngol ma’a ngol e ɗenngal ma’a ngal.
• Ko honno mi haɗirta konngol e ɗenngal ?
- Laawi buy..yewtugol wonuɗe e waɗude on waajoo mo.. anndintina mo ko Allaahu seniiɗo on marani yedduɓe ɓen immorde e lette muusuɗe.. e tinndingol mo anndintina mo ko Allaahu seniiɗo on marani yimɓe ɗoftiiɓe ɓen immorde e mbarjaari tiiɗundi e ko wonaa ɗun immorde e laawi gaynayɗi.
Saa’i tataɓo on : Nde ƴettataa laawol hertii ngol fii yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa.
• Ko honno mi gerdata ?
- Ko nde añataa duŋayee waɗoowo on, maa piyaamo, maa jogoɗaa mo fii wata o waɗu goopi ɗin.
Baaba en an maaki ɓe ɓeyditi: Gooto kala e ɗi’i martabaaji hino mari darjaaji ɓurduɗi tiiɗude e lo’ude emmbere alhaaliiji ɗin.
• Enee ko saa’i arano on mi fuɗorta mi hikka ɗon martaba ɗiɗaɓo on e tataɓo on ?
- Fuɗɗor arano on taho maa ɗiɗaɓo on, mo annduɗaa ko kañun ɓurata nafude woo maa jillindiraaɗi si tawii hino hatonnjini ndaara ko ɓuri jaasude lorra woo e yaarugol seeɗa seeɗa.
• Si tawii non aranun ɗun e ɗiɗaɓun ɗun nafaali ?
- Si tawii a heɓii duŋayee e ñaawoowo sari’a on yahaa e martaba tataɓo on.. huutorgol mo seeɗa seeɗa fuɗɗoraa ko ɓuri jaasude lorra kon yahaa e ko ɓuri sattude kon hara hewtaa barminngol maa helugol maa belsingol maa ko wonaa ɗun wonaa non fere warugol.
Baaba en an maaki ɗun ɓe tentini:
Yamirgol ko moƴƴi haɗa ko añaa ko waɗɗii ɗun, kono hino tentini si tawii ko gooto e nder ɓeynguure ma’a nden, hiɗa waawi tawude e nder ɓeynguure ma’a nden welsindiiɗo e yoga e waajibiiji ɗin.
Hiɗa waawi tawde e maɓɓe mo salligotaako salligii selluɗo, maa o taamotaako e laawol sellungol, maa o loototaako lonngal janaaba e laawol sellugngol, maa hara o laɓɓintaa conci makko ɗin e ɓanndu makko ndun e laawol sellungol, maa hara o janngataa corteeji ɗin ɗiɗi ka julde e laawol sellungol, maa hara o ittataa khumusu e jawdi makko ndin o laɓɓintaa ndi, jawdi makko ndin wonaa ittanaandi jakka maa khumusu.
Hiɗa waawi tawude ka nder ɓeynguure ma’a waɗayɗo golleeji harminaaɗi, o waɗay jinaa e piyude e misal, maa hara o fijay kannda, maa hara o heɗoto miisiki, maa o yaray beere, maa o ñaamay jiibe..maa o ñaamay jawle yimɓe e hoore meere maa o janfoto maao wujjay.
Hiɗa waawi tawude e nder ɓeynguure ma’a nden mo waɗataa tiggaare ka hoore mu’un, mo suuɗataa sukundu mu’un ndun, hiɗa waawi tawude mo ittataa ariya ka peƴaali mu’un fewndo o salligotoo ma fewndo o loototoo lonngal..
Hiɗa waawi tawude hakkunde maɓɓe on urnantooɗo worɓe janamɓe hara wonaa moodi makko maa hara o suuɗataa sukunu makko ndun e ɓanndu makko ndun yimɓe haanaaɓe suuɗeede ɓen maa ko wonaa ɗun.
Hiɗa waawi tawude e nder ɓeynguure ma’a nden fenoowo ño’a ɗaɓɓitayɗo yimɓe, funsayɗo jawdi, walloowo tooñooɓe e hoore tooñe maɓɓe ɗen.. a taway ko heewi e ko heewi...
• Si tawii mi yi’ii ?
- Si tawii ayi’ii goɗɗun e ɗun yamir ko moƴƴi haɗaa ko añaa, hara ko’a fuɗɗorɗo martaba arano on e ɗiɗaɓo on.. fenñingol añugol ngol e wowlirgol ɗenngal ngal, yahaa ka martaba tataɓo-si tawii ɗun ɗo’o nafaali-tuma ƴettuɗaa duŋayee ka ñaawoowo sari’a on- ko woni ɗun ko huutorgol mo seeɗa seeɗa fuɗɗora ka hoyi ton yaha ka satti ton.
• Tuma go’o haray moƴƴere nden ko yiɗaande ?
- On tuma haray yamirgol ngol ko yiɗaa ɗun wonaa waɗɗii ɗun, si tawii a yamirii haray hiɗo jojjidi e mbarjaari, si tawii a yamiraali haray lette fawaakima kadi. Ko woni sabu ɗun ko ɓay tinndiɗo e moƴƴere hino wa’i wa waɗuɗo nde on.
• On wi’ii lan wonnde yamirgol ko moƴƴi e haɗugol ko añaa ko piiji ɗiɗi waɗɗiiɗi, e nder ko wonuɗon piyannde lan mise kon mi faamii ko honɗun mi haani yamirde, e yoga e ko mi haani haɗude, si wonaa tun miɗo faalaa waɗude karambol ngol ka nder tinndoore yewton mi tigi tigi ko honɗun waɗɗii lan yamirgol ko honɗun yiɗanaa lan yamirgol, e piiji waɗɗiiɗi lan haɗugol e yiɗaaɗi yo mi haɗu hara wonaa ɗi yeeti ɗommi jooni ɗin feƴƴuɗi e nder yewtere me’en feƴƴunde nden.
- Mi sifanto ma piiji e nder toɓɓe ko ɗin woni moƴƴuɗi ɗin ka aranun, e piiji ko ɗin woni ko añaa kon ka ɗiɗa ɓun, si wonaa tun mi sartinante sarti gooto ko adii mi jaabaadema.
• Ko honɗun woni on sarti ?
- Ko nde gollirtaaɗi foti ko waɗɗiiɗi maa ko yiɗaaɗi..noddaa e majji yamiraaɗi si tawii ko moƴƴuɗi.. woɗɗitoɗaa ɗi si tawii ko añaaɗi.
• Lintanee lan ɗi ?
- Mi fuɗɗoray jantagol piiji ko jeyaaɗi moƴƴuɗi ɗin e ley toɓɓe happaaɗe:
Ɓe maaki, ɓe fuɗɗii lintude ko ɓe wallitorɓe miijo maɓɓe ngon tuma go’o e defte ɗe ɓe waɗi yeeso maɓɓe ɓe linti e moƴƴuɗi ɗin ko woni arude ɗo’o kon:
1-Fawagol e Allaahu seniiɗo on, ko konngol joomi-raaɗo seniiɗo on:
﴿وَمَنْ يَتَوَكَّلْ عَلَىالَّلهِ فَهُوَ حَسْبُهُ﴾.
{Kala fawiiɗo e Allaahu, o yonay mo}.
Fillaama wonnde neɗɗo lanndinoke imaamu on (a s) fii o’o aaya ɓe maaki:
التوكل على الله درجات, منها أن تتوكل على الله في أمورك كلها فما فعل بك كنت عنه راضيا, تعلم أنه لا يألونك خيرا وفضلا وتعلم أن الحكم في ذالك له, فتوكل على الله بتفويض ذالك إليه, وثق به فيها وفي غيرها.
{Fawagol e Allaahu hino mari darjaaji, hino e nder ɗun faworgol ma Allaahu e nder fiyakuuji ma’a ɗin fow, kala ko o waɗumaa weltoraa ɗun, nde anndata wonnde ɓural e moƴƴere woopataa ma e wonnde ñaawoore ɗun nden ko kanko, fawo e Allaahu yowaa piiji ɗin fow e makko}.
2-Ɗoworgol Allaahu seniiɗo on, ɗun ko konngol joomiraaɗo:
﴿وَمَن يَعْتَصِمْ بِالَّلهِ فَقَدْ هُدِيَ إِلَى صِرَاطٍ مُسْتَقِيمٍ﴾ .
{Kala ɗoworɗo Allaahu haray gomɗii o fewnaama e laawol feewungol}.
Fillaama e Imaamu Jaafaru Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii: {Allaahu seniiɗo on wahayinii e Annabi Daawuuda: Hay e gooto e jiyaaɓe an ɓen ɗoworaali lan hara wonaa goɗɗo e tagu an ngun, mi anndi ɗun e annuyee makko on, ɓaawo ɗun asamaanuuji ɗin e leydi ndin e wonuɓe nder ton ɓen janfike mo si wonaa o heɓay yaltirgal hakkunde maɓɓe. Kala ɗoworɗo gooto e jiyaaɓe an sabu gooto e tagu an ngun, mi anndi ɗun e annuyee makko on si wonaa mi taƴay sabuuji asamaanuuji ɗin e juuɗe makko mi waɗay leydi ndin e ley koyɗe makko ɗen mi haajaaka ko e aynde honnde o halkotoo}.
3-Yetttugol neema Allaahu jokkondirɗo on, ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ وَمَا بِكُمْ مِنْ نِعْمَةٍ فَمِنَ الَّله ِ﴾.
(Kala ko heɓuɗon immorde e neema ko ka Allaahu iwri}.
Ko konngol joomiraaɗo:
﴿ رَبِّ أَوْزِعْنِي أَنْ أَشْكُرَ نِعْمَتَكَ الَتِي أَنْعَمْتَ عَلَيَّ وَعَلَى وَالِدَيَّ وَأَنْ أَعْمَلْ صَالِحًا تَرْضَاهُ ﴾ .
{Jooma an! Arsikan yettugol neema ma’a on mo neeminɗaa mi min e neene an e baaba en an e nde mi waɗata golle moƴƴuɗe welayɗe ma}.
Fillaama e Imaamu Abuu Abdullaahi Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii: {Allaahu on neeminaali jiyaaɗo neema yottiiɗo, o yetti Allaahu e hoore makko, si wonaa hara yettugol Allaahu ngol hino ɓruri on neema ɗon moƴƴude hino ɓuri mo mawnude hino ɓuri mo giyyaa}.
4-Moƴƴugol jikkugol Allaahu on, fillaama e imaamu Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii:
وجدنا في كتاب على عليه السلام أن رسول الله صلى الله عليه وآله قال على منبره : والذي لاإله إلاّ هو ما أعطي مؤمن قط خير الدنيا والآخرة إلا بحسن ظنه بالله ورجائه وحسن خلقه.
{Men tawii ka nder deftere Ali (a s) wonnde Nelaaɗo Allaahu on (s a w) maakii hoore ganngunal maɓɓe : Mi woondirii on mo tawi reweteeɗo alaa si wonaa kanko gomɗinɗo okkaaka hay nde wootere moƴƴere aduna e laakhira si moƴƴugol makko jikkugol Allaahu on e jortagol mo e moƴƴere makko njikku on}.
5-Hoolagol Allaahu seniiɗo on ka arsike e ka ngurndan e ka nafugol e ka lorrugol. Fillaama e imaamu Ali (a s) wonnde ɓe maakii:
لايجد عبد طعم الإيمان حتى يعلم أن ما أصابه لم يكن ليخطعه وأن ما أخطأه لم يكن ليصيبه, وأن الضار النافع هو الله عز وجلّ.
{Jiyaaɗo heɓataa dakamme liimaanu haa o annda wonnde ko heɓimo kon woopataano mo, ko woopimo kon heɓataano mo, e wonnde lorroowo nafa on ko kanko Allaahu seniiɗo on}.
6-Hulugol Allaahu seniiɗo on wonndude e jortagol mo: Allaahu seniiɗo on wi’i ka nder deftere makko teddunde:
﴿ تَتَجَافَى جُنُوبُهُمْ عَنِ الْمَضَاجِعِ يَدْعُونَ رَبَّهُمْ خَوْفًا وَطَمعًا وَمِمَّا رَزَقْنَاهُمْ يُنْفِقُونَ فَلاَ تَعْلَمُ نَفْسٌ مَا أُخْفِيَ لَهُمْ مِنْ قُرَّةِ أَعْيُنٍ جَزَاءً بِمَاكَانُواْ يَعْمَلُونَ ﴾.
{...Hiɓe jooma maɓɓe e hoore kulol e tanƴinaare, e nden huunde nde men arsikiɓe hiɓe sakkoo,
Fillaama e imaamu Saadighi (a s) wonnde maakii:
من خلى بذنب فراقب الله تعالى فيه واستحيى من الحفظة غفر الله عز وجل له جميع ذنوبه وإن كانت مثل ذنوب الثقلين.
{On weddoduɗo e goopi o reeni Allaahu e nder mu’un (o waɗaali goopi ɗin) o hersi aynooɓe ɓen Allaahu seniiɗo on yawtanay mo junuubi makko ɗin fow hay si tawii ko yere junuubi yimɓe e jinna}.
7- Munñagol e moɗugol tikkere: Ko konngol joomi-raaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ إِنَّمَا يُوَفَّى الصَّابِرُونَ أَجْرَهُمْ بِغَيْرِ حِسَابٍ ﴾ .
{Anndee minñiiɓe ɓen yoɓetee njoddi maɓɓe ndin ko ko aldaa e hasboore}.
Ko konngol joomiraaɗo kadi:
﴿ إِنَّ الَّلهَ مَعَ الصَّابِرِينَ ﴾.
{Pellet Allaahu hino wonndi e munñiiɓe ɓen}.
﴿ وَ الْكَاظِمِينَ الْغَيْظَ وَالْعَافِينَ عَنِ النَّاسِ وَالَّلهُ يُحِبُّ الْمُحْسِنِينَ ﴾.
{E moɗooɓe tikkere ɓen e yaafotooɓe yimɓe ɓen Allaahu on hino yiɗi moƴƴinayɓe ɓen}.
Fillaama e Annabiiji meeɗen (s a w) wonnde ɓe maakii: {Neɗɗo suusaali cuucal ɓurungal mawnude njoddi ɓuri munñagol tikkere nde o tikki ɗun sabu ɗaɓɓugol belayee Allaahu}.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
من أحب السبل إلى الله جرعتان جرعة غيظ يردها بحلم, وجرعة مصيبة يردها صبر.
{Ko ɓuraa yiɗeede laawi ɗin ka Allaahu ko cuuce ɗiɗi, cuucal tikkere nde o yiltiri ɗun muñal, e cuucal masiibo ngal o ittirta ɗun muñal}.
8-Minñagol e hoore ɗi Allaahu on harmini ɗin: fillaama e imaamu Ali (a s) wonnde ɓe maakii:
الصبر صبران صبر عند المصيبة حسن جميل, وأحسن من ذالك الصبر عندما حرم الله تعالى عليك.
{Muñal ko ɗiɗi, munñagol tuma heɓi masiibo ɗun hino moƴƴi fota, ko ɓuri ɗun moƴƴude e hoore ko Allaahu on harmini e ma’a kon}.
Fillaama e maɓɓe (a s): {Hulee yeddugol Allaahu, annde ko seedee on woni ñaawoowo}.
9-Nunɗal: Allaahu seniiɗo on yewtii ka nder deftere makko teddunde:
﴿ إِنَّ الَّلهَ يَأْمُرُ بِالْعَدْلِ وَالإِحْسَانِ وَإِيتَاءِ ذِي الْقُرْبَى ﴾.
{Pellet Allaahu on ko nunɗal e moƴƴingol e jonnugol joomiraaɓe ɓadondiral ɓen}.
Fillaama e imaamu Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii: {Yimɓe tato ko ɓen ɓuri tagu ngun fow ɓattaade Allaahu seniiɗo on ñannde darngal haa o lanna hasboore nden: Gorko mo waɗaali doole mu’un ɗen fewndo o monii haa o tooño on wonuɗo e ley juuɗe makko, e neɗɗo yahuɗo hakkunde yimɓe ɗiɗi o jokkaali gooto e maɓɓe o acci oya hay ko fotata e leeɓol, e neɗɗo wowluɗo goonga e hoore mu’un}.
10-Fuulugol hagghile ɗen e hoore sahawu on: Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ زُيِّنَ للِنَّاسِ حُبُّ الشَّهْوَاتِ مِنَ النِّسَآءِ وَالْبَنِينَ وَالْقَنَاطِيرِالْمُقَنْطَرَةِ مِنَ الذَّهْبِ وَالْفِضَّةِ وَالْخُيُلِ الْمُسَوَّمَةِ وَالْأَنعَامِ وَالْحَرْثِ ذَالِكَ مَتَاعُ الْحَيَاةِ الدُّنْيَا وَالَّلهُ عِنْدَهُ حُسْنُ الْمَآبِ قُلْ أَؤُنَبِئُكُمْ بِخَيْرٍ مِنْ ذَالِكُمْ للِّذِينَ اتَّقَوْاْ عِنْدَ رَبِّهِمْ جَنَّات تَجْرِي مِنْ تَحْتِهَا الأْنْهَارُ خَالِدِينِ فِيهَا وَاَزْوَاجٌ مُطَّهَرَةٌ وَرِضْوَانٌ مِنَ الَّلهِ وَاللَّهُ بَصِيٌر بِالْعِبَادِ ﴾.
{Yimɓe ɓen cuɗanaama yiɓol faaleeji (jokkugol mbeleeɗe wonkii) immorde e sonnaaɓe e ɓiɓɓe worɓe e jawle mooɓaaɗe immorde e kanŋe e kaalisi e pucci maandinaaɗi e neemoraaɓe (jawle ne’aaɗe) e gese, ɗun ko dakmitaare ngurndan aduna, Allaahu on ko ka makko woni ruttorde moƴƴunde nden. Maaku (yo Nelaaɗo: Yo mi yeeto on ko ɓuri moƴƴannde on fii ɓen hulooɓe ka jooma maɓɓe, Aljannaaji canɗi hino ila e ley koɗanɗe majji ko ɓe luttinteeɓe e nder majji e sonnaaɓe laɓɓinaaɓe e weltaare immorde ka Allaahu, Allaahu on ko reenuɗo jiyaaɓe makko ɓen}.
fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
طوبى لمن ترك شهوة حاضرة لموعد لم يره.
{Malal wonanii on accuɗo mbeleeɗe fewndiiɗe sabu ahadi ndi’o yi’aali}.
Fillaama e imaamu Ali (a s) wonnde ɓe maakii:
{Hewii ko mbeleeɗe saa’a gooto roninta juno juutungo}.
11-Yankinaare: Fillaama e Annabiijo on (s a w) wonnde ɓe maakii:
إنّ أحبكم إليّ وأقربكم مني يوم القيامة مجلسا, أحسنكم خلقا وأشدّكم تواضعا.
{Anndee pellet ko woni ɓuruɗo yiɗeede ka an e ɓuruɗo lan ɓattaade nokku ñannde darngal, ko ɓuruɗo e mo’on moƴƴude njikku woo, e ɓuruɗo on tiiɗude yankinaare woo}.
Fillaama e imaamu Zeynul Aabidiina wonnde ɓe tororiino jooma maɓɓe ɓe maaki:
{Yaa an Allaahu juulu e Nelaaɗo Muhammadu e ɓeynguure Muhammadu, wata a ɓantu darja an hakkunde yimɓe ɓen si wonaa waɗanaa lan ka wonkii an sifa makko, wata a waɗanan teddungal feeñungal si wonaa waɗanaami hoyeende nderndeere ka wonkii an yeru mayre}.
12-Eɓɓugol ka ñaametee e yaretee e ko nanndi e mu’un: Joomiraaɗo seniiɗo on ɓannginii ka nder deftere makko teddunde:
﴿ وَكُلُواْ وَاشْرَبواْ وَلاَ تُسْرِفُواْ إِنَّّهُ لاَ يحِبُ الْمُسْرِفِينَ ﴾.
{Ñ aamee yaron wata on fantin }.
Fillaama e imaamu Abii Abdillaahi Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii:
{ Ñannde go’o Nelaaɗo Allaahu on huntinoke ka juulirde Ghubaa, ɓe maaki: Enee ko yaretee hino woodi ? Awsu Bun Khawlil Ansaarii addaniɓe ñeddude ɓiraaɗan jillaande njuuri, ɓaawo ɓe tuɓɓike ɗan, ɓe maaki: yaranɗe ɗiɗi yarannde go’o accante wonndiɗɗo on tigi on, mi yarataande mi faɗataa ɗan, kono mi yankinanto Allaahu, anndee kala yankinaniiɗo Allaahu, Allaahu on ɓantay mo, kala townintiniiɗo Allaahu on jippinay fii makko, kala eɓɓuɗo e nder ngurndan mu’un Allaahu on arsikay mo, kala funsuɗo Allaahu on ɗalay mo, kala ɗuɗɗinɗo annditugol fii mayde Allaahu on yiɗay mo}.
13-Laaɓangol yimɓe ɓen hay si tawii ko ka wonkii:
fillaama e Nelaaɗo on (s a w) wonnde ɓe maakii:
من واسى الفقير من ماله وأنصف الناس من نفسه فذالك المؤمن حقا.
{kala wallirɗo tampuɗo jawdi mu’un ndin o laaɓani yimɓe ɓen e wonkii makko kin, ko’on woni gomɗinɗo on tigi }.
Fillaama e maɓɓe kamɓe Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
سيد الأعمال إنصاف الناس ومواساة الأخ في الله تعالى وذكر الله على كل حال.
{Ko woni koohoo golle ɗen ko laaɓangol yimɓe ɓen immorde e hoore ma’a e wallugol siɗɗo julɗo e jantagol Allaahu seniiɗo on no woniri woo}.
Fillaama e imaamu Alii (a s) wonnde ɓe maakii: {Faamee kala laaɓanɗo yimɓe ɓen e wonkii makko Allaahu on ɓeydataa mo si wonaa teddungal}.
15-Rentagol: Fillaama e imaamu Abii Jaafara (a s) wonnde ɓe maakii: {ko ɓuri moƴƴude e dewal kon ko reenugol reedu mu’un ndun e awra mu’un on}.
16-Maaporgol ayyibeeji mu’un ɗin tertoo ayyibeeji yimɓe ɓen: Fillaama e Annabiijo on wonnde ɓe maakii:
طوبى لمن شغله خوف الله عز وجل عن خوف الناس, طوبى لمن شغله عيبه عن عيوب المؤمنين.
{Malal wonanii on mo kulol Allaahu aanini ɗun e hoore hulugol yimɓe ɓen, malal wonanii on mo ayyibe mu’un aanini ɗun ga’e ayyibeeji yimɓe ɓen}.
16-Njikkinorgol njikkuuji tedduɗi: Ko konngol joomi-raaɗo seniiɗo on e nder ko o sifotoo Annabaajo makko on:
﴿ وَإِنَّكَ لَعَلَى خُلُقٍ عَظِيمٍ ﴾.
{Hiɗa e hoore njikku mawɗo} fillaama e Nelaaɗo Allaahu on wonnde ɓe maakii:
حسن الخلق خلق الله الأعظم.
{Moƴƴere njikku hino ko njikku Allaahu ɓuru mawnude}.
Fillaama e maɓɓe (s a w) wonnde ɓe maakii:
ألا أخبركم بأشبهكم بي ؟ قالوا :بلى يارسول الله. قال: أحسنكم خلقا, وألينكم كنفا, وأبركم بقرابته, وأشدكم حبا لاخوانه في دينه, وأصبركم على الحق, وأكظمكم للغيظ, وأحسنكم عفوا, وأشدكم من نفسه إنصافا في الرضا والغضب.
{Enee on accataa mi yeetoo on ko hommbo e mo’on ɓuri nanndude e an? Ɓe wi’i: Men accay Nelaaɗo Allaahu, ɓe maaki: Ko ɓuruɗo e mo’on moƴƴude njikku woo, e ɓurɗoطon newaade woo, e ɓuruɗo on ɗiggande ɓadondiraaɓe makko ɓen woo, e ɓuruɗo’on yiɗude siɓɓe makko ɓen ka nder diina makko, e ɓurɗo e mo’on waawude moɗude tikkere woo, e ɓuruɗo on moƴƴude munñagol woo, e ɓuruɗo on tiiɗude laaɓal immorede e hoore mu’un e nder weltaare e nder tikkere}.
Fillaama wonnde ɓe lanndanooma ko hommbo e gomɗimɓe ɓen ɓuri moƴƴude liimaanu ?
Ɓe maaki: {ko ɓuruɗo ɓe moƴƴude njikku woo}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii: {Ko ɓurata naadude aljanna ko kulol Allaahu e moƴƴere njikku}.
17-Faamu: Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maaki:
ما أعز الله بجهل قط ولا أذل بحلم قط.
{Allaahu teddiniraali e hoore majjere hay nde wootere o hoyniraali faamu hay nde wootere}.
Fillaama e imaamu Rida (a s) wonnde ɓe maakii: {Gorko wonataa rewoowo haa o wona faamuɗo}.
18-Hunnjagol deftere Allaahu nden gollitira nde jannga nde, ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde nden:
﴿ إِنَّ الذِينَ يَتْلُونَ كِتَابَ الَّلهِ وَأَقَامُواْ الصَّلاَةَ وَأَنْفَقُواْ مِمَّا رَزَقْنَاهُمْ سِرّاً وَعَلاَنِيَةً يَرْجُونَ تِجَارَةً لَنْ تَبُورَ﴾ .
{Pellet ɓen janngayɓe deftere Allaahu nden ɓe ñinna julde ɓe nafka e ko men arsikiɓe kene e gunndoo hiɓe tanƴinii ngeygu ngu loosataa}.
Fillaama e Nelaaɗo Muhammadu (s a w) wonnde ɓe maakii:
إنّ أهل القرآن في أعلى درجة من الآدميين ماخلا النبيين والمرسلين.
{Anndee hunnjiiɓe Alhgur’aana on hino e nder darja ɓuruɗo toowude e aadamiyankooɓe ɓen si wonaa Annabaaɓe ɓen e Nelaaɓe ɓen}.
Fillaama e Abii Abdullaahi Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii: {Hunnjiiɗo Alghur’aana e gollirɗo nde ko wonndude e malaa’ikaaɓe tedduɓe ɗigguɓe ɓen}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii: {kala jannguɗo Alghu’aana hara ko’o suka gomɗinɗo, Alhgur’aana on jillondiray e ƴiiƴan makko ɗan e teewu makko ngun, Allaahu wattida mo malaa’ikaaɓe tedduɓe ɗigguɓe ɓen, hara alghur’aanaare nden ko wenjanaynde mo}.
Hino ton ɓural hertiingal fii janngugol cortewol toɗɗaangol ka nder Alghur’aana jantaa ɗun ka nder derte hadiise si hiɗa faalaa hiɗa waawi yiltitaade e majje.
19- Juuragol Annabiijo on (s a w) e Neene Faatimatu Zahraa e imaamu Alhassana e Imaamu Alhusaynu e imaamuuɓe luttuɓe ɓen, fillaama e imaabu Baaghiri (a s) wonnde ɓe maakii:
{Imaamu Alhusaaynu geɗal Ali (a s) maakanii Nelaaɗo Allaahu on (s a w): Ko an yo Baaba ko honɗun woni njoddi on juuriiɗo ma? Nelaaɗo Allaahu on ɓe maaki: Kala juuriiɗo lan maa juurii baaba en ma’a, maa juurimaa, maa juurii siɗɗo ma’a on, haray hino fawii lan juuragol mo ñannde darngal haa mi sennda mo e junuubi makko ɗin}.
Fillaama e Imaamu Saadighi (a s) {Kala juuriiɗo Hussaynu geɗal Alii (a s) annduɗo hagghee makko on o winndete e jeeyaaɓe e nokkeeli toowuɗi ɗin}. Fillaama e maɓɓe kadi {Kala juuriiɗo gooto e amen hino wa’i wa on juuriiɗo Alhussaynu (a s).
20-Ruɗagol e aduna: fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii: في الدنيا إزهد
{Ruɗo e aduna Allaahu on yiɗe}.
Fillaama e maɓɓe (s a w) kadi wonnde ɓe maakii:
استحيوا من الله حق الحياء, قالوا : إنا لنستحي منه تعالى قال: فليس كذالك, قال: تبنون ما لا تسكنون وتجمعون ما لا تأكلون.
{Hersee Allaahu hattirde hersugol, ɓe wi’i: Meɗen hersa Allaahu seniiɗo on, ɓe maaki: Ɗun wonaa non worinri, hiɗon mahude ko’on hoɗataa e mu’un, hiɗon mooɓude ko on ñaamataa}.
Fillaama e maɓɓe (s a w):
إذا أراد الله بعبد خيرا زهده في الدنيا, ورغبه في الآخرة, وبصره بعيوب نفسه.
{Si tawii Allaahu faalanaama jiyaaɗo moƴƴere o ruɗay mo e aduna, o rerɗina mo e fii laakhira, o hollamo ayyibeeji makko ɗin}.
Fillaama e imaamu Alii (a s) wonnde ɓe maakii: {Anndee al-alaama yiɗuɗo mbarjaari laakhira ko ruɗagol makko ngol ka nder ngurdan aduna ɓattii ɗan}.
Fillaama e imaamu Zeynul Aabidiina (a s) wonnde ɓe maakii:
{Gollal moƴƴungal ɓaawo anndugol Allaahu seniiɗo e Nelaaɗo makko on alaa ɓuri añugol aduna}.
Fillaama wonnde gorko wi’iino Abii Abdillaahi Saadighi (a s): en yiidataa si wonaa e nder duuɓi ɗiɗi kala, wasiyo lan huunde nde mi ƴetta ɓe maaki : {Mi yamirii ma hulugol Allaahu e rentaare e tinnaare, mi haɗiima tanƴinagol ko woni hoore ma’a ngo’ol konngol Allaahu seniiɗo on ngol o yewti Annabiijo makko on:
﴿ وَلاَ تَمُدَّنَّ عَيْنَيْكَ إِلَى مَا مَتَّعْنَا بِهِ أَزْوَاجًا مِنْهُمْ زُهْرَةَ الْحَيَاةِ الدُّنْيَا ﴾.
{Wata a pooɗu gite ma’a ɗen e huunde ko men neemini mo mu’un kon, sonnaaɓe e maɓɓe, ko cuɗaari ngurndan aduna}.
﴿ فَلاَ تُعْجِبُكَ أَمْوَالُهُمْ وَلاَ أَوْلاَدُهُمْ ﴾ .
{jawle maɓɓe ɗen e ɓiɓɓe maɓɓe ɓen wota hawne}.
Si tawii a hulii ɗun annditu ngurndan Nelaaɗo Allaahu on (s a w) hari doole maɓɓe ɗen fow, ko weli maɓɓe kon ko tamaro, ko leɗɗe tamaro ɓe huɓɓirta yiite. Si tawii a heɓii masiibo e hoore ma’a maa jawdi ma’a ma e ɓiɗɗo ma’a annditu masiibo Nelaaɗo Allaahu on (s a w), pellet tagoore nden heɓaali sifa makko hay nde wootere}.
Fillaama e imaama Kaazimu (a s) wonnde ɓe darinoke e Ghaburu ɓe maaki: {Pellet huunde nde tawi ko sifa ɗun ɗo’o woni lannoode mu’un ko haghiigha nde ɗun ruɗantee ka fuɗɗoode mu’un, si tawii huunde ko sifa ɗun woni fuɗɗoode mayre ko haghiigha nde lannoode ɗun nden huletee}.
21-wallugol gomɗinɗo itta tampere makko nden, e naadugol weltaare e makko e ñammingol mo hunta haaju makko: Fillaama e imaamu Abii Abdillaahi (a s) :
{Alaa hay e gooto walloowo gomɗinɗo tooñaaɗo si wonaa tawa ɗun hino ɓuri hoorugol lewru suumayee moƴƴude e ufinagol ka nder juulirde hormanteere, alaa hay e gomɗinɗo wallayɗo siɗɗo makko hara himo waawi wallude mo si wonaa Allaahu on wallay mo aduna laahara, alaa hay e gomɗinɗo woppayɗo siɗɗo makko hara himo waawi wallude mo si wonaa Allaahu on woppay mo aduna e laakhira}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
{Kala gomɗinɗo ittanɗo gomɗinɗo tampere Allaahu on ittanay mo tampereeji cappanɗe jeeɗiɗi immorde e tampereeji aduna e laakhira}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
{Kala hoynanɗo gomɗinɗo ka’o sattiraa Allaahu hoynanay mo haajuuji makko ɗin aduna e laakhira}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
{Pellet Allaahu seniiɗo on hino e nder wallugol gomɗinɗo fannii gomɗinɗo on hino wallude siɗɗo mu’un on}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde:
{Kala weltinɗo neɗɗo gomɗinɗo Allaahu on welti-noyay mo ñannde darngal, o wi’anee: Lanndo Allaahu on kala ko faalaɗaa hari hiɗa yiɗi weltingol weldiɓɓe makko ɓen ka nder ngurndan aduna}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
{kala naaduɗo weltaare hoore gomɗinɗo haray pellet ko Nelaaɗo Allaahu on o waɗani, kala waɗanɗo Nelaaɗo Allaahu on haray pellet ɗun hewtii ka Allaahu, ko wano non kala waɗuɗo mo ko boni}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
{Kala ñamminɗo gomɗinɗo weelaaɗo Allaahu on ñamminay mo dimɗe aljanna, kala yarnuɗo gomɗinɗo e ɗonka Allaahu on yarnoyay mo rahiighi maghtuumi, kala holtinɗo gomɗinɗo Allaahu on holtinoyay mo conci haakooji}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
{Julɗo huntanaali julɗo haaju si wonaa Allaahu on noddamo : Hino waɗɗii lan yoɓugol ma mi faalanaaka ma si wonaa aljanna}.
22-Ñaawugol wonkii kin ñannde woo: Fillaama wonnde Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wasiyino Abuu Zarri (yo Allaahu on yarlo mo) ɓe maaki:
يا أبا ذر حاسب نفسك قبل أن تحاسب فإنه أهون لحسابك غدا, وزن نفسك قبل أن توزن, وتجهز للعرض الأكبر يوم تعرض لايخفى على الله خافية.
{Ko an yo Abuu Zarrii ! Ñaawu hoore ma’a ko adii a ñaaweede ko ɗun ɓuri hoyannde ma hasboorre ma’a nden janngo, peesu hoore ma’a ko adii a peeseede, eɓɓindano weeɓitannde njannde nden ñannde weeɓite-tee hay e huunde suuɗotaa ko e Allaahu}.
Fillaama e maɓɓe (s a w) wonnde ɓe maakii:
يا أبا ذر لا يكون الرجل من المتقين حتى يحاسب نفسه أشد من محاسبة الشريك شريكه فيعلم من أين مطعمه ومن أين مشربه ومن أين ملبسه أمن حلال أم من حرام, يا أبا ذر من لم يبال من أين إكتسب المال لم يبال الله من أين يدخله النار.
{Ko an yo Abii Zarri! Gorko jeyataake e gomɗimɓe ɓen haa o ñaawa hoore makko ko satti ɓuri ko kafidaaɗo ñaawata kafidaaɗo mu’un, o annda ko honto ñaametee makko on e njaran makko ɗan ko honto conci makko ɗin iwri ko e ko dagii kaa ko e ko harmi ɗi iwi, hey ko an yo Abii Zarri! Mo ndaaraali ko honto o faggittii jawdi Allaahu on ndaarataa ko honto naadi mo yiite}.
Fillaama e imaamu Zeynul Aabidiina wonnde ɓe maakii:
{Ko an yo banii Aadama! A seedataa hiɗa e moƴƴere fannii hiɗa mari ko waajomaa immorde wonkii ma’a kin e fannii ñaawitagol ngol ko himme ma’a, ko an yo ibnu aadama ! ko a maayoowo immintinee darnee yeeso Allaahu ɗaɓɓu jaabawol}.
23-Hittingol e fiyakuuji julɓe ɓen: fillaama e Nelaaɗo Allaahu on wonnde ɓe maakii :
من أصبح لا يهتم بأمور المسلمين فليس بمسلم.
{Kala wonuɗo hittinaa fii fiyakuuji julɓe ɓen haray wonaa o julɗo}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii :
من أصبح لا يهتم بأمور المسلمين فليس منهم ومن سمع رجلا ينادي ياللمسلمين فلم يجبه فليس بمسلم
{kala mo hittinaa e fii fiyakuuji julɓe ɓen haray wonaa o jeyaaka e maɓɓe, kala nanuɗo gorko hino nodda: ko onon yo julɓe o faabaaki haray wonaa o julɗo}.
Fillaama e Abii Jaafar Baaghiri (a s) wonnde ɓe maakii:
{ Gomɗinɗo haaju ɗimmo makko hino hewta hara o maraa ɓernde makko wulla Allaahu naadiramo aljan-na sabu ɗun}.
24-Dokkal e teddungal e ɓurnugol goɗɗo e hoore mu’un: Ko konngol Allaahu seniiɗo on ka nder deftere makko:
﴿ وَيُؤْثِرُونَ عَلَىأَنْفُسِهِمْ وَلَوْ كَانَ بِهِمْ خَصَاصَةٌ ﴾.
{Hiɓe ɓurna e hoore maɓɓe hay si tawii hinɓe mari haaju e mun’un}.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii :
{Allaahu waɗaali weldiɓɓe makko ɓen si wonaa okkooɓe ɓen e moƴƴuɓe njikku ɓen}.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
إن من موجبات المغفرة بذل الطعام وإفشاء السلام وحسن الكلام.
{Hino jeyaa e ko waɗɗinayɗi yaafayee okkugol ñaametee e saakugol salminaango e yewtere moƴƴ-unde}.
Fillaama e maɓɓe (s a w) wonnde ɓe maakii:
الجنة دار الأسخياء.
{Aljanna on ko suudu okkooɓe ɓen}. Fillaama e maɓɓe (s a w):
إن أفضل الناس إيمانا أبسطهم كفا.
{Anndee ko ɓuri moƴƴude liimaanu e yimɓe ɓen ko ɓuruɗo ɓe juutude junngo woo}.
25-Nafkugol ɓeynguure mu’un nden: Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii :
الكاد على عياله كالمجاهد في سبيل الله.
{Hittinɗo e ɗaɓɓugol arsike ɓeynguure makko hino wa’i waɗoowo jihaadi fii laawol diina Allaahu}.
Fillaama e maɓɓe kamɓe Nelaaɗo (s a w):
خيركم خيركم لأهله.
{Ko ɓuri moƴƴude e mo’on ko ɓuruɗo moƴƴude e ɓeynguure mu’un nden}.
fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
ما أنفق الرجل على أهله فهو صدقة
{ Kala ko gorko nafki e ɓeynguure makko nden haray ɗun ko sadaka}.
Fillaama e maɓɓe ( s a w) wonnde ɓe maakii:
دينار أنفقته على أهلك ودينار أنفقته في سبيل الله ودينار أنفقته في رقبة ودينار تصدقت به على مسكين وأعظمها أجرا الدينار الذي أنفقته على أهلك.
{Mbuuɗu mo nafkuɗaa ɗun e ɓeynguure ma’a e mbuuɗu mo nafkuɗaa ɗun e laawol diina Allaahu e mbuuɗu mo nafkuɗaa ɗun fii sottugol daande e mbuuɗu mo nafkuɗaa ɗun e waasuɓe ɓen, ko ɓuri mawnude e majji njoddi ko mbuuɗu mo nafkuɗaa e ɓeynguure ma’a nden}.
26-Tuubugol ruttoo e junuubi njani e tosooki e ninsugol e hoore majji: Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ يَآأَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ تُوبُواْ إِلَى الَّلهِ تَوْبَةً نَصُوحًا عَسَى رَبُّكُمْ أَنْ يُكَفِّرَ عَنكُمْ سَيِئَاتِكُمْ وَيدْخِلَكُمْ جَنَّاتٍ تَجْرِي مِنْ تَحْتِهَا الأْنْهَارُ ﴾.
{Ko onon yo ɓen gomɗimɓe! Tubee ka Allaahu tuubuubuyee laaɓuɗo, hawnaaki ka jooma mo’on yawtana on bonɗi mo’on ɗin o naada on e aljannaji ɗi canɗi woni ilude e ley koɗanɗe mu’un}.
Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on:
﴿ وَتُوبُواْ إِلَى اللَّهِ جَمِيعًا أَيُّهَا الْمُؤْمِنُونَ لَعَلَّكُمْ تفْلَحُونَ ﴾.
{Tuubee rutto ɗon ka Allaahu on fow ko onon yo gomɗimɓe fii yo’on male}.
Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on:
﴿ إِنَّ اللَّهَ يُحِبُّ التَّوَابِينَ وَيُحِبُّ الْمُتَطَهِرِينَ ﴾.
{Pellet Allaahu on hino yiɗi heewuɓe tuubugol ɓen himo yiɗi laɓɓinotooɓe ɓen}.
Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on:
﴿ وَهُوَ الَّذِي يَقْبَلُ التَّوْبَةَ عَنْ عِبَادِهِ وَيَعْفُواْ عَنِ السَّيِئَاتِ وَيَعْلَمُ مَا تَفْعَلُونَ ﴾.
{Ko kanko woni jaɓanoowo jiyaaɓe makko ɓen tuubuubuyee o yaafoo bonɗi ɗin himo anndi huunde ko on anndaa}.
Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on:
﴿ قُلْ يَا عِبَادِيَ الذِينَ أَسْرَفواْ عَلىَ أَنْفَسِهِمْ لاَتَقْنَطُواْ مِنْ رَحْمَةِ الَّلهِ إِنَّ الَّلهَ يَغْفِرُ الذُّنُوبَ جَمِيعًا إِنَّهُ هُوَ الْغَفُورُ الرَّحِيمُ ﴾.
{Maaku (yo Nelaaɗo): ko onon yo jiyaaɓe fantinɓe e golle e hoore mu’un wata on taƴo yurmeende Allaahu nden, pellet Allaahu ko yaafotooɗo junuubi ɗin fow, pellet ko kanko woni yaafotooɗo yurmeteeɗo on}.
Fillaama e imaamu Baaghiri (a s) wonnde ɓe maakaniino Muhammadu Bun Muslimu: {Ko an yo Muhammadu Bun Muslimu, junuubi gomɗinɗo si tawii o insinike haray ko yaafaaɗi, yo gomɗinɗo gollu ko fuɗɗitoto ɓaawo tuubuubuyee e yaafaneede on, mi wondirii Allaahu ɗun wonaali si wonaa fii joomiraaɓe liimaanu ɓen, mi wi’i himo waɗa ɗun tuma woo o waɗa junuubu o tuba o ɗaɓɓa yaafaneede e Allaahu, ɓe maaki: Tama kala julɗo yiltitii e insinagol tuba Allaahu on fillitoto yawtangol mo ngol}.
Fillaama e imaamu Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii:
{Alaa e jiyaaɗo waɗuɗo junuubi o ninsi si wonaa Allaahu on yawtanay mo ko adii o insinaade}.
Ɓe maaki kadi: {Allaahu hino weltora tuubuubuyee gomɗinɗo si tawii o tuubii wano goɗɗo e mo’on weltorta si tawii o yiitii ko’o majjiraa}.
Hino ton piiji moƴƴuɗi kadi ɗi tawata wonaa ɗii ɗo’o defte fighiha ɗen e hadiise ɗen weeɓitanike ɗi, si tawii a faalaama ɓeydaade hiɗa waawi yiltitaade e majje.
Mi wi’i baaba en an: Ɗi’i adaduuji ɗi joopi ɗon ɗo’o ko fii moƴƴuɗi ɗin, añaaɗi ɗin non maa ko lintaa e aañaɗi ɗin ?
Ɓe maaki ko lintaa e añaaɗi ɗin hino heewi, mi limante seeɗa e majji, kono ko’e sarti feƴƴuɗo on.
Mi wi’i ko faandi ɗon ko yo on lintananɗi fii yo mi accituɗi ?
Ɓe maaki: Eyyo, ko ɗun mi faalaa.
Mi wi: lintanee lan ɗi.
Ɓe maaki e hino seeɗa e majji ?
Baaba en an fuɗɗiiɗi lintude ko ɓe wallitorɓe defte ɗen-wano ɓe waɗirnoo ko feƴƴi non-ɓe linti e ko añaa kon no woni ardude ɗo’o non :
1-Tooñe: Allaahu tedduɗo seniiɗo on ɓannginii ka nder deftere makko teddunde nden:
﴿ وَسَيَعْلَمُ الَّذِينَ ظَلَمُواْ أَيَّ مُنْقَلَبٍ يَنْقَلِبُونَ ﴾.
{Ɓen tooñuɓe hino saatii anndude ko laawol honngol ɓe hootirta}.
Fillaama e imaamu Baahgiri (a s) wonnde fillaama e maɓɓe ɓe maakii:
{Ɓaawo mayde arii Alii Bun Hussaynu (a s) o bakkanno ka ɓernde makko ɓaawo ɗun o maaki: Ko an yo ɓinngel an! Mi yamirii ma ko baaba en an yamirnoo lan kon fewndo mayde arunooɓe, e nder ko fillaa wonnde baaba en maɓɓe wasiyinoɓe, o maaki: Mi haɗiima yo ɓiɗɗo an tooñugol mo heɓataa ballo si wonaa Allaahu}.
Fillaama e imaamu Jaafaru Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii:
{Kala tooñuɗo tooñe o nangitirte ɗe kanko tigi maa jawdi makko ndin maa ɓiɗɗo makko on}.
2-Wallugol tooñe e weltorgol ɗun: fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
{kala yahuɗo ka tooñoowo fii wallugol mo, hara himo anndi ko tooñoowo, haray o yaldii ka diina lislaamu} ɓe maaki kadi : {ko ɓuri bonude e yimɓe ɓen ko on yeeyuɗo laakhira mu’un on sabu aduna goɗɗo go’o}.
Fillaama e Abii Abdillaahi Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii: {Gollirɗo tooñe e walluɗo ɗe e weltorɗo ɗe ko tataɓo maɓɓe on}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
{Kala jaɓuɗo nganto tooñoowo e hoore tooñe makko ɗen Allaahu on eltay e hoore makko tooñoowo mo, si tawii o torike o jaabinantaake}.
Ɓe wasiyinoke wonndiɓe maɓɓe ɓen ɓe maaki:
{Wata on wallu goɗɗo e hoore julɗo tooñaaɗo o huɗa on o jaabinanee e hoore mo’on, anndee baaba en amen Nelaaɗo Allaahu on (s a w) hino wi’aynoo: wonnde wullaandu julɗo tooñaaɗo ko jaabetee ɗun}. Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
{Kala walluɗo warugol gomɗinɗo hay si ko ko fotata e feccere konngol o aray ñannde darngal hara hino winndii ka tiinde makko: Ko taƴiiɗo yurmeende Allaahu}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii :
{Ñannde darngal gorko aray haa tawa gorko wujamo ƴiiƴan makko ɗan o wi’a : ko an yo jiɗaaɗo Allaahu ko honɗun woni hakkunde me’en? O wi’a : A walliriino goɗɗo e hoore an konngol mi waraa}.
3-Tawugol neɗɗo on ko mooleteeɗo bone mu’un: fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
{Ko ɓuri bonude e yimɓe ɓen ñannde darngal ko ɓe teddinteeɓe sabu hulugol bone maɓɓe}.
Fillaama e imaamu Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii:
{Ko ɓuri bonude e tagu Allaahu ngun ko jiyaaɗo mo yimɓe ɓen fow hulata ɗenngal mu’un}.
4-Taƴugol enɗan: ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on:
﴿ فَهَلْ عَسَيْتُمْ إِنْ تَوَلَّيْتُمْ أَنْ تُفْسِدُواْ فِي الأَرْضِ وَتقطَعُواْ أَرْحَامَكُمْ﴾.
{ Enee on on fellitu si tawii on huccitii nde bonnoton ka nder leyditaƴon enɗan mo’on ɗan}.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on wonnde ɓe maakii: {Wata taƴu enɗan ma’a ɗan hay si tawii ɗan taƴike ma}.
Fillaama e imaamu Jaafaru al Baaghiri (a s) wonnde ɓe maakii :
{Hino ka nder deftere seyyinaa Alliya (a s) wonnde geɓe tati jooma majje maayataa poomaa o yi’aali battane majje on: Bewre, e taƴugol enɗan, e woondoore fenaande himo dartora ɗun Allaahu on}.
Fillaama e Abii Abdillaahi (a s) wonnde ɓe maakii: {Wonnde gorko mo Khas’amu ariino ka Nelaaɗo Allaahu (s a w), o wi’i: Ko an yo Nelaaɗo Allaahu yewtan ko honɗun ɓuri moƴƴude e lislaamu on? ɓe maaki: ko gomɗingol Allaahu, o wi’i: Ɓaawo ɗun? ɓe maaki: ko jokkere enɗan, o wi’i: ɓaawo ɗun ? ɓe maaki: ko yamirgol komoƴƴi haɗa ko añaa, o wi’I gorko on wi’i: yewtan ko golle honɗe Allaahu on ɓuri añude? ɓe maaki : ko sirkangol Allaahu, o wi’i: ɓaawo ɗun? ɓe maaki: yamirgol ko boni haɗa ko moƴƴi}.
5-Monagol: fillaama e imaamu Abii Jaafara (a s) wonnde ɓe maakii:
{Noɗɗo hino monoo hara o weltotaako poomaa haa o naata yiite, kala gorko monaniiɗo yimɓe mu’un yo’o jooɗo kisan sabu soɓe seytaane on hino saatii iwude e makko, kala woo monaniiɗo siɗɗo mu’un yo’o ɓatto mo o meemamo si tawii enɗan ɗan meemaama deƴƴay}.
6-Mawnintinaare: ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder teftere makko teddunde:
﴿ أدْخُلُواْ أَبْوَابَ جَهَنَّمَ خَالِدِينَ فِيهَا فَبِئْسَ مَثْوَى الْمُتَكَبِّرِينَ ﴾.
{Naatiree ka dambuɗe yiite jahannama ko on luttin-teeɓe e nder magge nge bonii werde mawnintiniiɓe ɓen}.
﴿ وَلاَ تصَعِّرْ خَدَّكَ للنَّاسِ وَلاَ تَمْشِ فِي الأْرْضِ مَرَحًا إِنّ اللَّهَ لاَ يُحِبُّ كُلَّ مُخْتَالٍ فَخُورٍ ﴾.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
أكثر أهل النار من المتكبرين.
{Ku ɓuri heewude e yiɓe yiite ɓen ko townitiiɓe ɓen}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
من مشى على الأرض اختيالا لعنته الأرض ومن تحتها ومن فيها.
{Kala yahuɗo ka hoore leydi hino ñaaƴoo, leydi ndin e wonuɓe e ley mayri e dow mayri on huɗay mo}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde ɓe maakii:
من تعظم في نفسه واختال في مشيه لقي الله وهو عليه غضبان.
{Kala townitiiɗo e hoore mu’un o ñaaƴii ka nder yaadu makko o yiidoyay e Allaahu hara himo monanii mo}.
Fillaama e imaamu Baaghir e imaamu Saadigh wonnde ɓe maakii:
{On jogiiɗo ko fotata e feccere jarra mawnintinaare naatataa Aljanna}.
Fillaama e Abii Abdullaahi Saadigh (a s) wonnde ɓe maakii:
{Ko ɓuri woɗɗude Allaahu ñannde darngal ko yimɓe townitiiɓe ɓen}.
7-Ñaamugol jawdi alyatiima e hoore tooñe: Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo ka nder deftere makko teddunde:
﴿ إنّّ الذِينَ يَأْكُلُونَ أَمْوَالَ الْيَتَامَى ظُلْمًا إِنَّمَا يَأْكُلُونَ فِي بِطُونِهِمْ نَارًا وَسَيَصْلَوْنَ سَعِيرًا﴾ .
{Pellet ɓen wonuɓe ñaamude jawle alyatiima e hoore tooñe anndee ko yiite tun ɓe woni ñaamude ka nder deedi maɓɓe, hiɓe saatii naatude yiite}.
8-Woondugol e hoore fenaande: fillaama e imaamu Baaghiri (a s) wonnde ɓe maakii:
{Ittude ka deftere Seydinaa Alii (a s) Pellet woondoore fenaande e taƴugol enɗan ɗun accay galle ɗe alaa ɓeynguure}.
Fillaama e imaamu Saadighi (a s):
{kala woonduɗo hara himo anndi wonnde ko o fenoowo, haray o dartike Allaahu seniiɗo on}.
9-Seedagol fenaande: ko konngol joomiraaɗo ka nder deftere makko teddunde himo sifaade hulooɓe Allaahu ɓen:
﴿ وَالَّذِينَ لَايَشْهَدُونَ الزُّورَ وَإِذَامَرُّواْ بِاللَّغْوِ مَرُّواْ كِرَامًا ﴾.
{Ɓen ɓe seedotaako fenaande si tawii ɓe rewrii ka bewre nden woni ɗon ɓe feƴƴa ko ɓe tedduɓe}.
Fillaama e Annabiijo on wonnde ɓe maakii:
{Hay e gooto seedaaki fenaande e hoore goɗɗo go’o fii yo taƴƴu mo si wonaa Allaahu seniiɗo winndayay mo nokkuure ɓittunde ka nder jiite}.
10-Janfa: ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ سَيُصِيبُ الَّذِينَ أَجْرَمُواْ صِغَارٌ عِنْدَ اللَّهِ وَعَذَابٌ شَدِيدٌ بِمَا كَانُواْ يَمْكُرُونَ ﴾.
{Ɓen bonɓe hino saatii heɓude lette ka Allaahu on, e lette mawɗe sabu huunde ko ɓe wonunoo hiɓe bonna}.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii: {Alaa e amen janfotooɗo julɗo}.
11-Hoynugol julɗo tentinii tampuɗo: fillaama e imaamu Jaafaru Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii :
{wata on hoynu gomɗinɗo waasuɗo, anndee kala hoynuɗo gomɗinɗo Allaahu seniiɗo on hoynay mo, o seedataa e tampere haa o yltoo e hoynde nden maa o tuuba}.
Fillaama e maɓɓe (a s) wonnde ɓe maakii:
{Kala hoynuɗo gomɗinɗo sabu fanɗude ko woni e juuɗe makko e sabu baasal makko ngal Allaahu yewtoyay fii makko e yeeso tagooreeji ɗin fow}.
12-Ngañanaandi: Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿وَمِنْ شَرِّ حَاسِدٍ إِذَا حَسَدَ ﴾ .
{E bone gaño si tawii o fenñinii ngayngu ngun}.
Fillaama e Imaamu Abii Abdillaahi Saadighi (a s) :
{Anndee ngañanaandi hino ñaama liimaanu wano yiite ñaamirta leɗɗe yorɗe}. Fillaama e maɓɓe kadi wonnde {lasiliiji keefeeru ɗin ko tati, ..ko ngañanaandi e mawnintinaare}.
13-ñoore e heɗitagol nde: Ko konngol joomiraaɗo tedduɗo on:
﴿ وَلاَ تَجَسَّسُواْ وَلَا يَغْتَب بَعْضُكُمْ بَعْضًا أُيُحِبُّ أَحْدُكُمْ أَنْ يَأْكُلَ لَحْمَ أَخِيهِ مَيِّتًا فَكَرِهْتُمُوهُ ﴾.
{Wata on defindir, wata yoga e mo’on ño’u yoga e! Goɗɗo e mo’on hino yiɗi ñaamugol teewu siɗɗo mu’un hara ko’o mayɗo?
Fillaama e imaamu Saadighi (a s) wonnde {ñoore ko harmuɗun e hoore kala julɗo, e wonnde ɗun ñaamay moƴƴi wano yiite ñaamirta leɗɗe yorɗe}.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
ما عمر مجلس بالغيبة إلا خرب من الدين فنزهوا أسماعكم عن استماع الغيبة فإن القائل والمستمع لها شريكان في الإثم.
{jonnde wurnitiraaka ño’ugol si wonaa ɗun bonnay ka diina, laɓɓinee noppi mo’on ɗin e heɗagol ñoore, anndee wowluɗo on e heɗiiɗo on ko ɓe kafuɓe junuubi}.
Fillaama e imaamu Abii Jaafara (a s) :
من اغتيب عنده أخوه المؤمن فلم ينصره, ولم يعنه , ولم يدفع عنه, وهو يقدر على نصرته وعونه, حقره الله في الدنيا والآخرة.
{Kala mo siɗɗo mu’un gomɗinɗo ño’aa ka mu’un o wallaali mo, o yottanaaki mo, hara himo waawi yottanaade mo walla mo, Allaahu hoynay mo aduna e laakhira}.
14-Yiɗugol jawdi e rerɗangol aduna: Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ يَآ أَيُّهَا الذِّينَ آمَنُواْ لا َتُلْهِكُمْ أَمْوَالُكُمْ وَلاَ أَوْلاَدُكُمْ عَنْ ذِكْرِ اللَّهِ وَمَن يَفْعَلْ ذَالِكَ فَأُوْلَئِكَ هُمُ الخْاَسِرُونَ ﴾.
{Ko onon yo ɓen gomɗimɓe wata jawle mo’on ɗen e ɓiɓɓe mo’on ɓen hodu on ga’e jantagol innde Allaahu nden, kala waɗuɗo ɗun haray ko ɓen woni yimɓe hayru ɓe ɓen}.
Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on:
﴿ وَاعْلَمُواْ اِنَّمَا أَمْوَالُكُمْ وَأَوْلَادُكُمْ فِتْنَةٌ ﴾.
{Anndee jawle mo’on ɗen e ɓiɓɓe mo’on ɓen ko fitina}.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
من أصبح والدنيا أكبر همه فليس من الله من شيء.
{Kala tawuɗo ko aduna on ɓuri mo himmude haray o maraa hay huunde ka Allaahu}.
{Ma aru on aduna ñaamayɗo liimaanu mo’on ngun wano yiite ñaamirta leɗɗe yooruɗo}.
Fillaama e maɓɓe kadi (s a w):
دعوا الدنيا لأهلها, من أخذ من الدنيا فوق ما يكفيه فقد أخذ حتفه وهو لا يشعر.
{Accanee aduna on yimɓe makko ɓen, kala ƴettuɗo e aduna ɓuri ko yonata mo kon haray o ƴettii mayde makko nden e hoore o anndaa}.
Be maaki kadi (s a w):
إن الدينار و الدراهم أهلكا من كان قبلكم, وهما مهلكاكم
{Anndee ko galleeji halki ɓen adinooɓe on}.
Ɓe maaki kadi (s a w):
{kala yiɗuɗo aduna mu’un on ɗun lorray laakhira makko on}.
Fillaama e imaamu Saadighi (a s) wonnde ɓe maakii:
رأيت الخير كله قد اجتمع في قطع الطمع عما في أيدي الناس.
{Mi taw moƴƴere nden fow hino mooɓondiri e taƴugol tama’u e ko woni e juuɗe yimɓe ɓen}.
Fillaama e imaamu Baaghiri (a s) wonnde ɓe maakii:
بئس العبد عبد يكون له طمع يقوده, وبئس العبد عبد له رغبة تذله.
{Bonii jiyaaɗo jiyaaɗo jogiiɗo tama’u wonuɗo ɗowude mo, bonii jiyaaɗo jiyaaɗo faale hoynayɗe mo}.
Fillaama e Abii Abdillaahi Saadighi (a s):
{Yiɗugol aduna ko ɗun woni hoore boneeji ɗin fow}.
15-Waɗugol ko boni e tooñugol e mettere hunnduko e yennugol fillaama e Nelaaɗo Allaahu on wonnde ɓe wi’aniino Neene Aaissa:
يا عائسة ! .. إن الفحش لو كان مثالا لكان مثال سوء.
{Ko an yo Aaissa pellet si tawuno waɗugol ko boni ko misal nun ɗun wonayno misal bonungal}.
Fillaama e maɓɓe kamɓe Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
إن من أشر عباد الله من تكره مجالسته لفحشه
{Ko ɓuri bonude e jiyaaɓe Allaahu ɓen ko jiyaaɗo mo yimɓe ɓen accirta jooɗodugol e mu’un sabu bonki makko kin}.
Fillaama e maɓɓe kadi wonnde:
{Yennugol gomɗinɗo ko bonki warugol mo ko keefeeru ño’ugol mo ko goopi, horma jawdi makko ndin hino wa’i wa horma ƴiiƴan makko ɗan}.
Fillaama e Amru bun Nu’umaanu Al ja’afii wonnde o wi’ii: {Hari Abii Abdillaahi hino mari wonndiɗo o seedataa e makko, o wi’i paykun makko kun ñannde go’o: ko an yo ɓiɗɗo waɗuɗo on ko honto wonunoɗaa ? O wi’i: Abuu Abdillaahi (a s) towni sookeewo maɓɓe ngon, ɓaawo ɗun ɓe tappitii ɓe maaki: Subhaana-llaahi a tooñay neene makko! Hari miɗo felliti ko a rentiiɗo, e jaka wonaa a rentiiɗo, o wi’i: Neene o’o ko sanadiyankeejo sirkoowo, Abuu Abdillaahi wi’i: Enee a anndaa yimɓe bee hino mari dewgal, woɗɗito lan. Mi yi’idaali ɓe haa mayde senndiɓe}.
16-ƴaggangol neene e baaba: Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ وَقَضَى رَبُّكَ أَلاَّ تَعْبُدُواْ إِلاّ إِيّاهُ وَبِالْوَالِدَيْنِ إِحْسَانًا إِمَّا يَبْلُغَنَّ عِنْدَكَ الْكِبَرُ أَحْدُهُمَا أَوْ كِلاَهُمَا فَلاَ تَقُلْ لَهُمَا أُفٍّ وَلاَ تَنْهَرْهُمَا وَقُلْ لَّهُمَا قَوْلاً كَرِيمًا﴾.
{Jooma maaɗa ñaawii wota on rewu si wonaa kanko, moƴƴoɗon e neene e baaba, si tawii a nayeewu gooto e maɓɓe maa ɓe ɗiɗo non tawii ma, wata a lunnuɓe yewtuɓe konngol teddungol}.
fillaama e Nelaaɗo Allaahu on wonnde ɓe maakii:
{Mi haɗii on ƴaggangol neene e baaba}.
Fillaama e maɓɓe (s a w) wonnde ɓe maakii:
من أصبح مسخطا لأبويه أصبح له بابان مفتوحتان إلى النار.
{Kala wonuɗo hino tikkina neene mu’un e baaba en mu’un haray himo mari dammbuɗe ɗiɗi udditiiɗe ka yiite}.
Fillaaama e Imaamu Abii Jaafar (a s): {Wonnde baaba en an ndaariino gorko himo wonndi e ɓiɗɗo makko himo yahude ɓiɗɗo makko on hino soɓɓindii ka busal baaba en makko, o wi’i: Baaba en an yewtidaali e makko monee haa ɓe seedi e aduna}.
Fillaama e imaamu Saadighi ( a s) wonnde ɓe maakii:
{kala ndaaruɗo neene mu’un e baaba en mu’un ndarnde gaño, hara ko ɓe tooñuɓe mo, Allaahu jaɓantaa mo julde}.
Fillaama e maɓɓe (a s) wonnde ɓe maakii:
{Si tawuno Allaahu hino anndi huunde ɓurunde fanɗude idii (Nhuh) o haɗayno nde, ɗun hino jeyaa e ko ɓuri fanɗude ƴaggangol neene e baaba…}.
17-Fenaande: Ko konngol joomiraaɗo tedduɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ إِنَّمَا يَفْتَرِي الْكَذِبَ الَّذِينَ لاَ يُؤْمِنُونَ ﴾ .
{Anndee ko ɓen ɓe gomɗinaa tun fefindotoo fenaa-nde}.
Ko konngol joomiraaɗo:
﴿ فَأَعْقَبَهُمْ نِفَاقًا فِي قُلُوبِهِمْ إِلَى يَوْمِ يَلْقَوْنَهُ بِمَا أخْلَفُواْ اللَّهَ مَا وَعَدُوهُ وَبِمَا كَانُواْ يُكَّذِبونَ ﴾.
{O jokkintini ɓe naafighiyaagal ka nder ɓerɗe maɓɓe haa ñannde ɓe hawroyi e makko, sabu ko ɓe lunndii Allaahu ko ɓe fodi mo kon e sabu huunde ko ɓe wonunoo e fenude kon}.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
كبرت خيانة أن تحدث أخاك حديثا هو لك به مصدق, وأنت به كاذب.
{janfa mawnii nde yewtataa siɗɗo ma’a yewtere hara himo hoolimaa himo goongine, hara an a fenanay mo woni}.
Fillaama e maɓɓe (s a w) wonnde:
الكذب ينقض الرزق.{Fenaande ɗuytay ardike}.
Fillaama e imaamu Ali (a s) wonnde ɓe maakii: {Jiyaaɗo heɓataa dakamme liimaanu haa o tertoo fenaande soobee e samakala}.
Fillaama e imaamu Sajjaadu (a s) wonnde ɓe maakii:
{Hulee fenaande tosokere e njannde, soobee e samakala, si tawii gorko fenii e tosokere o suusay njannde}.
Fillaama e imaamu Askarii (a s) wonnde ɓe maakii: {Piiji soɓuɗi ɗin fow waɗaama e nder suudu baafal ngal waɗaama fenaande}.
18-Lunndagol ahadi: ko konngol joomiraaɗo tedduɗo on kan nder deftere makko teddunde:
﴿ فَأَعْقَبَهُمْ نِفَاقًا فِي قُلُوبِهِمْ إِلَى يَوْمِ يَلْقَوْنَهُ بِمَا أَخْلَفُواْ اللَّهَ مَا وَعَدُوهُ وَبِمَا كَانُواْ يَكْذِبُونَ﴾.
{O jokkintini ɓe naafighiyaagal ka nder ɓerɗe maɓɓe haa ñannde ɓe hawroyi e makko, sabu ko ɓe lunndii Allaahu ko ɓe fodi mo kon e sabu huunde ko ɓe wonunoo e fenude kon}.
Fillaama e Annabiiji tedduɗo on (s a w) wonnde ɓe maakii:
من كان يؤمن بالله وباليوم الآخر فليف إذا وعد.
{Kala gomɗinɗo Allaahu e ñalaande sakkitiinde si tawii o haldidaama yo’o hunnu}.
19-Duumagol e goopi, fillitagol waɗugol ɗi, e ronkude accude ɗi e ronkugol ninsude ɗi.
Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on ka nder deftere makko teddunde:
﴿ وَالذِينَ إِذَا فَعَلُواْ فَاحِشَةً أَوْ ظَلَمُواْ أَنْفُسَهُمْ فَاسْتَغْفَرُواْ لِذُنوبِهِمْ وَمَنْ يَغْفِرُ الذُّنوبَ إِلاَّ الَّلهُ وَلَمْ يُصِرُّواْ عَلَى مَا فَعَلُواْ وَهُمْ يَعْلَمُونَ * أُوْلَئِكَ جَزَاؤُهُمْ مَغْفِرَةٌ مِن رَّبِهِمْ وَجَنَّاتٌ تَجْرِي مِنْ تَحْتِهَا الْأَنْهَارُ خَالِدِينَ فِيهَا وَنِعْمَ أَجْرُ الْعَامِلِينَ ﴾.
{E ɓen tawayɓe si tawii waɗii bone maa ɓe tooñii hoore maɓɓe ɓe innsinanto junuubi maɓɓe ɗin, ko hommbo yawtata junuubi si wonaa Allaahu? (Alaa) hara ɓe haɓɓitaaki e hoore koɓe waɗi kon hara hiɓe anndi.
Ɓen ɗon njoddi maɓɓe ndin ko yawtaneede immorde ka jooma maɓɓe e aljannaaji ɗi tawata canɗi hino ila e ley koɗannɗe majji, ko ɓe luttinteeɓe e nder majji, njoddi gollooɓe ɓen moƴƴii !}.
Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
إن من جملة علامات الشقاء الإصرار على الذنب .
{Hino jeyaa e al’alaamaaji malkiseede duumagol e junuubu on}.
20- Marugol ñaametee hara ko on tigi ko habbii ko haa coggu makko on satta: Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) :
أيما رجل أشترى طعاما فحبسه أربعين صباحا, يريد به غلاء المسلمين, ثم باعه فتصدق بثمنه لم يكن كفارة لما صنع.
{Kala gorko sooduɗo ñaametee o jogitii mo bimmbiije cappanɗe nay, hara ko sattinangol julɓe ɓen o faalaa, ɓaawo ɗun o yeeyi mo o itti sadaka, kaffaara ko’o waɗi kon heɓotaako}.
21-Janfagol: Fillaama e Nelaaɗo Allaahu on (s a w) wonnde ɓe maakii:
من خش مسلما في شراء أو بيع فليس منا.
{Kala janfiiɗo julɗo e nder soodugol maa yeeyugol haray wonaa e amen o jeyaa}.
Fillaama e maɓɓe ( s a w) wonnde ɓe maakii:
ومن خش أخاه المسلم, نزع الله بركة رزقه, وأفسد عليه معيشته, ووكله إلى نفسه .
{Kala janfiiɗo musiɗɗo makko julɗo, Allaahu on ittay barki arsi makko on, o bonnana mo ngurndan makko ɗan, o accida mo e hoore makko}.
22-Funsugol ronka eɓɓude e yeebugol jawdi hay si tawii ko seeɗa: Ko konngol joomiraaɗo seniiɗo on:
﴿ وَكُلُواْ وَاشْرَبواْ وَلاَ تُسْرِفُواْ إِنَّهُ لاَ يُحِبُّ الْمُسْرِفِينَ ﴾.
{Ñaamee yaron wata on fantin, pellet o (Allaahu) yiɗaa funsooɓe ɓen}.
Ko konngol joomiraaɗo kadi:
﴿ وَأَنَّ الْمُسْرِفِينَ هُمْ أَصْحَابُ النَّارِ ﴾.
{E wonnde pellet funsayɓe ɓen ko kamɓe woni yimɓe yiite}.
﴿إِنَّ الْمُبَذِّرِينَ كَانُواْ مِنْ إِخْوَانِ الشَّيَاطِينِ وَكَانَ الشَّيْطَانُ لِرَبِّهِ كَفُورًا﴾.
{Pellet funsooɓe ɓen ko jeyaaɓe e siɓɓe seytaanuuji ɗin, seytaane woniino ko yedduɗo jooma makko}.
Fillaama e imaamu Ali (a s) wonnde ɓe maakii : (Si tawii Allaahu faalanaama jiyaaɗo moƴƴere, o lonnginay mo anndugol ko honno jawdi marirtee, e fewjoore moƴƴunde, o woɗɗina mo fewjoore bonunde, e funsugol}.
* * * * * *
[1] - Accituɗo ɗi salii waɗude ɗi Allaahu on accitay mo.