back

YEWTERE HUUƁUNDE ƊIƊAƁERE

 

 

 

Lannde ɗuuɗuɗe hino ara e hakkilaaji yimɓe ɓen, tenntinii sukaaɓe ɓen e maɓɓe, arii e hakkille an e nder yewtere feƴƴunde nden, mi acciɗe fii ko woni e arude kon tanƴinaade mi waɗanayɗe yewtere feereere, e hino yela an on waɗii hannde yewtereeji ɗin ɗuuɗii haa yewtere kala yewtere hino ɓaawo mu’un.

E hino miɗo lanndaade.. e hino baaba en an hiɓe jaabaade.

Mi wi’i ka wonkii an: Yo mi fuɗɗor yewtere annden tampereeji yoga e janngooɓe hara hiɓe ka hoore julle maɓɓe jangirɗe immorde e piiji, miɗo faalaa  anndude ko honɗun woni feere diina lislaamu kan e nder mu’un:

• Yoga e jangooɓe ñawndugol hiɓe anndinoo fii mowlugol ɓanɗu ɗun ɗon adday meemugol ɓandu nawnuɗo suddiiɗo on e huuwodirgol e mayru emmbere no nawnaare nden fewdorii woo, si tawii jangoowo on jaɓaali ɗun o luppay ka ndartande fooloo, enee jangugol nden jande ɗon lugginande ɗun hino dagii ?

- Hino daganii jangoowo si tawii himo anndi maa himo hoolii luggingol makko e nder ngal ganndal ɗon adday tambitagol yoga e wonkiiji teddinaaɗi e nder ko arata kon.

• Ka nder duɗe ñawndugol nde janganaakuujo on immotoo e viisitugol suddiiɗo janano maa gorko janano ɗun hino waawi hewtude hay ndaarugol awra gorko on maa awra suddiiɗo on, enee ngol ndaarugol ɗon hino daganii jangoowo ñawndugol ? Enee hino daganii ñawndoowo gaynuɗo nden jannde ɗon waɗugol ɗun si tawii ko fii dandugol yoga e wonkiiji teddinaaɗi ɗin ?

- Eyyo, janngoowo on e ñawndoowo on ɗun hino daganiiɓe si tawii wonii ko fii danndugol yoga e wonkiiji teddinaaɗi ɗin, hay si tawii ko e nder ko arata kon.

• Ka nder labutaaniiji sonnaaɓe ñawndooɓe ɓen waɗay ka ɓanndu nawnuɗo’on aala fii anndugol ko ɓanndu wuli kon maa emmbere ko ƴiiƴan ɗan woni piɗɗaade kon e haɓɓugol barme e ko nanndi e mu’un:

1-Enee gorko hino waawi salaade ko suddiiɗo meemata ɓanndu makko ndun kon ?

- Himo waawi ɗaɓɓirde gollooɓe worɓe ɓen waɗangol mo ko wi’aa kon maa sonnaajo on waɗa wano lincun fii yo’o heedu hakkunde ɓanndu makko ndun.

2-Tuma go’o haray nawnaare nden hino hatonnjini e meemugol ɓanndu ndun tigi hara ñawndoowo gorko alaa maa hara ko ñawndoowo suddiiɗo on ɓuri anndude idii ñawndoowo gorko on.

- Si tawii nawnaare nden hewtii ɗon haray hino dagii meemugol ngol wonndude e haaɗugol e ko nawnaare nden lanndii kon pet.

3-Ɓitteendi ndin hino waawi wonude ko ka awra hara hino hatonnjini e meemugol ko honno gerdetee?

- Ñawnuɗo on hino waawi ɗaɓɓude e ñawndoowo on foti ko gorko maa ko suddiiɗo nde o waɗata gan maa heedoode hakkunde fii wata o meemu awra on, si tawii ɗun ɗon newaaki haray hino dagii meemugol emmbere ko ñawndugol ngol hatonnjini kon.

• Si tawii en wattitii meemugol ngol e ndaarugol ko honɗun woni ñaawoore ndaarugol ngol ?

- Ñaawoore ndaarugol harminaangol ngol ko ɗun tigi woni ñaawoore meemugol harminaangol ngol ko feƴƴi kon fow hino waawi rewude e mu’un.

 En nder alhaaliiji feƴƴuɗi ɗin, si tawii nawnuɗo on ko suddiiɗo ñawndoowo on ko gorko enee haray ñaawoore nden ko sifa ko feƴƴi kon ?.

• Yoga e worɓe ɓe wonaa ɗoftiiɓe diina hino yamira ɓeyngu mu’un accugol julde, maa ittugol tiggaare nden, maa ɓannangol hoɓɓe beere, maa tawtugol mo fijugol kannda maa salmingol hoɓɓe ɓen..o karha mo e ɗun, si tawii o woɗɗitike mo, enee hino waɗɗii suddiiɗo on salagol hoɗidude e makko fii reenugol waajijiiji makko sari’a yankooji ɗin ?

- Eyyo, hino woodani suddiiɗo on accugol hoɗidude e makko emmbere haaju on, fiima ɗun hino waɗɗii mo nafkugol mo.

• Suddiiɗo ɗoftiiɗo tiggagol, kono moodi makko hino haɗude mo ɗun hino suɓinndinde mo hakkunde ittugol tiggaare nder e seedugol e makko ?

- O  haanaa ittude tiggaare makko nden hay si tawii ɗun addii yoɓe seedu.

• Kono cergal hino addana yoga e suddiiɓe ɓen ɓittee-nde e tampere tiiɗunde ?

- Yo’o wakkilo tampere nden e ɓitteende nden...Yo’o anntitu o’o aaya Alhgur’aana ɗo’o:

﴿ وَمَن يَّتَقِ الَّلهَ يَجْعَل لَّهُ مَخْرَجاً وَيَرْزُقهُ مِنْ حَيْثُ لاَيَحْتَسِبُ ﴾.

{Kala huluɗo Allaahu o waɗanay mo yaltirgal o arsika mo nokku ka o sikkaa}.

• Gollitirgol ko heewi e haɗugol saawugol suddiiɗo hino woodi hannde, si tawii ɗun addii yi’ugol ñawndoowo on awra on foti ko gorko foti ko suddiiɗo, enee hino woodani sonnaajo on waɗugol ɗun, e hinole saawugol ngol waɗanay mo lorra e ɓitteende ?

- Hino dagii, fannii saawugol mo ngol e gollitirgol laawi go’o lorraymo lorra ka tanƴinaaka ko ɓuri heewude kon, kono si tawii ɗun addii ko wattii e yi’ugol awra on yi’ugol nokkeeli go’o e ɓanndu makko ndun wano sera awra on, haray hino waɗɗii mo nde o yahata ka ñawndoowo suddiiɗo on, si tawii ɗun ɗon newaaki o yaha ka ñawndoowo gorko on.

• Enee hino daganii suddiiɗo ndaarugol hakkunde wuddu ndun e koppi ɗin e ɓanndu sonnaajo go’o hara awra on e ko takkii e makko kon tawaaka ?

- Hino daganii mo ko aldaa e sahawu.

• Sonnaaɓe go’o hino saloo heɓude hara moodiɓɓe maɓɓe ɓen hino faalaa heɓude ?

- Ko honno ɓe salorta heɓude ?

Ko ñaamugol komprimee e pikagol e lootugol rennga tuma ɓe yiidi e moodi maɓɓe ?

- Ɗun ɗon fow hino dagii si tawii ɗun addanaali ɓe lorra.

• Ittugol.. nde sonnaajo on haɗa moodiɓɓe maɓɓe ɓen hibbugol maniyyu on ka nder rennga e nder ko ɓe yiidata kon ?

- Ɓe haanaa waɗude ɗun.

• Enee gorko hino waawi karhude ɓeyngu mu’un fii wata o jibin  hara kanko suddiiɗo on himo faalaa ?

- Ko honno o karhirta mo ɗun.

• O karhaymo e ƴettugol lekki e pikagol maa ko nanndi e mu’un?

- Ɗun daganaaki mo.

• Enee himo waawi gollirde ko ñawndooɓe ɓen moƴƴini kon fewndo ɓe renndata ?

- Himo waawi, [kono ko bee o ɗaɓɓa duŋayee e sonnaajo on fii mu’un].

• Sonnaaɓe ɓen hino ñaama Guɓe lekki fii haɗugol yi’ugol fiilayeeru maɓɓe ndun ?

- Hiɓe waawi waɗude ɗun.

• E nder ñaalaaɗe arane ɗen ka saawugol liɓugol reedu ndun hino weli fii, enee sonnaajo on hino waawi liɓude reedu ndun ?

- Wonaa non woniri, daganaaki mo si wonaa hara taw o lorroto si tawii reedu ndun luttii lorra ka tawata o waawataa ronnditaade.

• Sonnaaɓe ɓen hannde yaltay ka ɗate njane hara hiɓe wirti yoga e ko ɓe haani buumude e ɓanndu maɓɓe ndun, enee hino dagii ndaarugol ɓe ko aldaa e sahawu ?

- Eyyo, hino dagii si tawii ko sonnaaɓe haɗeteeɓe ɓe accataa ɓen.

• Hino jeyaa e ko wowtaa hannde nde sonnaajo waɗata kale ka gite makko e makiyaaz ka yeeso makko o wattoo hurnndaare e seeni o yalta yeeso yimɓe ɓen ka luumooji e ka ɗate ?

- Ɗun dagaaki si wonaa ka kale e ka hurunndaare , e hoore sarti wata on tigi yanu e ko boni hara wonaa fii memmingol sahawu worɓe janammɓe ɓen.

Ɓaawo ko fii hijaabu wonuɗuɗen yewtude, miɗo faalaa lanndaade fii sonnaajo hara ko feeñi e teppe makko ɗen kon hino yaltitani gite janane ɗen ?

- Ɗun dagaaki.

• Tuma go’o hara himo juulude  ko feeñi e teppe makko ɗen hino yalti.

- Ɗun ɗon hino daganii mo, yaltintingol ka nder e ɓaawo teppe ɗen e nder julde hino dagii.

• On yewtiino lan e nder yewtere feƴƴunde nden wonnde waɗugol aada suuɗiiɗo hino harmi (yantinanngol hoore mu’un maniyyu) enee debbo e gorko hino fota ter e ɗun ?

- Eyyo, no tawiri daganaaki gorko fijirgol awra makko on haa o yaltina maniyyu ko wano non kadi ɗun daganaaki suddiiɗo.

• Nawnaare addii yo ñawndoowo ɗaɓɓir nawnuɗo on ndaarugol maniyyu makko on, tuma tawi o waawaaka yaltinireede e laawol sari’a ngol, ɓaawo yaltingol mo ngol bee wona ka ñawndoowo on ?

- Si tawii nawnuɗo on bee waɗa ɗun haray hino dagii.

• Si tawii neɗɗo faalaama anndude ittiri jibingol makko ngol, ñawndoowo on ɗaɓɓirii mo yaltingol maniyyu makko on fii yo’o ndaaru mo?

- Ɓaawo wonaa bee o waɗa ɗun haray dagaaki.

• Ka aduna on fewndii ɗo’o... sabu gannde kese ɗen alhaali boobo wonuɗo e nder reedu hino waawi anndaade si tawii himo jogii aahaa tagudi yankeejo kaa o jogaaki, si tawii tabitii wonnde himo mari aaha gooto maa ɗi buy, enee hino dagii liɓugol reedu ndun ?

- Tawgol boobo on hino jogii aaha ɗun hewtaa ko reedu ndun liɓiree, ko goonga si tawii heddagol boobo on ka nder reedu lorray cellal makko ngal addana mo tampere nde tawata o waawataa townude haray hino daganii mo liɓugol ndu ko adii wonkii sooreede, si tawii ko ɓaawo wonkii sooreede haray liɓugol ngol dagaaki few.

• Hannde ko wi’etee remugol ko heewuɗun tew mi faala ɓannginannde on fii yo mi anndu ko woni feere sari’a on e mu’un.

- Awa miɗo heɗimaa.

Ɓe ƴettay maniyyu on e moodibbo on ɓe pikira sonnaajo on meselal maa ko nanndi e mu’un ?

- Hino dagii kañun tigi.

• Enee pikugol ɗun sonnaajo go’o mo tawata hinaa ɓeyngu makko hino dagii.

- Wonaa non woniri ɗun dagaaki.

Ɓe ƴettay huwayman moodibbo on e boofokun suddiiɗo go’o yiidugol ngol wona ka nder luuro ndarndor-ko ɓaawo ɗun ɓe natta boofokun kun ka nder rennga ɓeyngu makko ?

- Ɗun ɗon kadi hino dagii.

• Haray ɗon ko hommbo e maɓɓe jeyi ɓiɗɗo on, ko sonnaajo jooma boofokun kun kaa ko mo boofokun kun njanɗi ka nder rennga mu’un on ? ko mi faalaa wi’ude ko hommbo woni yumma boobo on dammbeteeɗo e makko ?

- Piiji ɗiɗi hino e nder lanndal ngal ko bee waɗanen yila hakkunde majji kannji ɗiɗi.

• Boofokun kun ƴettete e rennga sonnaajo kun jillindiree e huwaymanu gorko mo wonaa moodi makko ɓaawo ɗun kun artiree ka nder rennga makko ?

- Ɗun ɗon hino haanaa woɗɗiteede (dagaaki).

• Miɗo yiltaade ka janngooɓe ɓen e alhaaliiji maɓɓe ɗin ko fii piyugol janngoowo on ka nder duɗal, enee hino waɗɗii ƴettugol duŋayee e walliyu paykun kun ?

- Hino dagii piyugol janngooɓe ɓen si tawii ɓe lorrii woɓɓe go’o, maa si ɓe waɗii kuugal harmungal, e duŋayee walliyyu on loyru tati[wonaa ko ɓuri ɗun] hino waɗɗii yo taw piyugol ngol ko e hoore doy ka tawata wojjintaa ɓanndu ndun si wonaa ɗun haray diya hino waɗɗii.

• Tulɓere poore.. fijugol tulɓere poore e nooneeji mayre on fow, e nder kawralji ko aldaa e jawdi hino dagii?

-  Hino dagii.

    • Foolondirgol e Piirugol e bugondirgol utte hino dagii ?

- Ɗi ɗiɗi non hiɗi dagii, si tawii lorra ɓanndu yankeha tiiɗuka heɓaaki e mu’un.

• Hino jeyaa piiji himmuɗi worɓe ɓen femmbugol waare, worɓe go’o femmbay ba’e maɓɓe ɗen ɓe acca leeɓi ɗin ka gaɓɓuɗe tun, enee ɗun ɗon yonay ka sari’a ?

- [Ɗun yonataa].

• Newnanee lan mi lanndoo fii jokkondiral wonungal hakkunde baaba e ɓiɗɗo, ko honɗun waɗɗii ɓiɗɗo on ɗoftagol yamirooje baaba en makko e neeme makko?

- Lislaamu hino waɗɗini e hoore ɓiɗɗo wonndugol e neene makko e baaba en makko no moƴƴiri.

• Moƴƴii, enee hino moƴƴi ka sari’a ɗoftagol neene e baaba e nder piiji ɗin fow hay piiji waɗeteeɗi e nder ñallal ngal fow, wano si tawii baabiraawo on wi’ii ɓiɗɗo makko on ñaamu ɗe dimɗe ɗo’o maa ɗaano e saa’i sappaɓo on maa ko nanndi e ɗun ?

- Ɗun hino moƴƴi waɗugol.

• Si tawii baabiraawo on haɗii ɓiɗɗo makko on waɗugol huunde nde’o tanƴinii lorra mu’un yiltitoto e ɓiɗɗo makko on si tawii o waɗii hara e faamu ɓiɗɗo makko on ɗun wonaa non woniri ?

- E nder on alhaali ɗo’o fow dagaaki lunndagol,

• Si tawii baabiraawo on wi’ii ɓiɗɗo makko on miɗo anndi yahugol ma’a ngol aldaa e lorra kono seedugol me’en ngol e woɗɗitagol ma’a ngol e an tampinay lan ko fii ɗun mi haɗirmaa yahugol ngol ?

- Ko adii mi jaabaade ma ngal lanndal ɗo’o accu mi lanndomaa ngal ɗo’o lanndal ?

- Enee si tawii ɓiɗɗo on ɗoftike baaba makko o yahaali, ɗun hino saatii lorrude mo?

• Lorrataa mo, kono o heɓataa faaleeji makko ɗin.

- Awa haray daganaaki mo nde o yahata ɓaawo si tawii o yahii baaba en makko tampay.

• Mi eggay e fii alhaaliiji himmuɗi sukaaɓe ɓen jooni ɗin le ko fii daamu ko aldaa e walligol kaalisi ?

- Fijugol ɗun dagaaki few.

• Yoga e yimɓe ɓen hino fija ton ko wonaa daamu immorde e piiji nanndintinaa ɗi e daamu, kono ko fii ittagol wulaa tun wonaa fii wallingol mbuuɗi ?

- [Kala ko lintaa e aalaaji daamu hino harmi haysi tawii wonaa walligol mbuuɗi].

• Mi iwa ɗon mi yaha ka fii amugol, mi lanndo fii amangol sonnaajo moodi makko fii weltingol mo ?

- Ɗun hino daganii mo.

• Amugol makko yeeso woɓɓe go’o ?

- Daganaaki mo amugol yeeso goɗɗo mo wonaa moodi makko immorde e worɓe [daganaaki mo amugol yeeso sonnaaɓe ɓen kadi].

• Amugol gorko yeeso worɓe maa rewɓe ɓe wonaa ɓeyngu makko ?

- [Ɗun dagaaki].

• Ka nder peeraaji e ka nder jamaaji wonnduɗi e welo welo rewɓe ɓen kellay ?

- Hino daganiiɓe e hoore sarti wata addu ko harmi.

• Enee ko wi’etee miisiki hannde kon?

Ɗun ko geɓe ɗiɗi hino ton ko hawrondiri e jonndeeji fijugol e mbeleeɗe ɗun hino harmi heɗagol, hino ton ko wonaa ɗun, ɗun harmaa.

• Tuma khaburuuji ɗin janngetee miisiki waɗete hakkunde majji maa ko adii ɗi fuɗɗeede janngeede ?

- Ɗin men hino dagii.

• Hino e montorji jogiiɗi hito maa gimi fii happugol waghtu on anndintina jooma makko tuma kala ɓe faalaa, enee yeeyugol ɗin maa soodugol ɗi hino dagii ?

- Ɗin ɗon men (hiɗi dagii).

• Miisiki klastik ko ɗin gimi wi’eteeɗi fowtinay ɓanndu ɗin winndanteeɗi yoga e nawnuɓe nawnaaje wonkii yankooje heɗagol, enee hino daganii lan heɗagol ɗin ?

- Eyyo, gimi tawayɗi wonaa hawrondirɗi e tummbo-ndire bewre ɗin hino dagii heɗagol ɗi.

•Gimi mbaadinaaɗi ɗin ko woni ɗin ko gimi jokkitayɗi filmuuji ɗin maa teyaaterji ɗin ka nder telesisiyonji fii ɓeydugol battinorgol ndaarooɓe ɓen ko tawata hino nanondiri e no filmu on woni yaarude non, wano si tawii ko wonaa ndaareede kon ko huunde hulɓiniinde ngol gimol ɗon wallay ɓeydugol kulol ngol ka ɓernde ndaaroowo on ?

- Ko ɓuri heewude kon ko jeyaaɗun e geɓal dagii ngal ngal (harmaa).

• Gimol leydi ndin maa faale ?

- Sari’a feƴƴuɗo on hino waawi rewude e makko.

• Accee hakkee mi lanndoo lannde ɗiɗi waynitorɗe ɗen?

- Miɗo heɗimaa.

• Enee sonnaajo hino waawi yaltude ka nder suudu mu’un fii yoga e haajuuji makko hara himo waɗani worɓe janammɓe ɓen labunnde ?

- Haananaa mo waɗugol ɗun hay ɗun dagaaki si tawii ɗun imminay sahawu gorko janano on, maa ko ɓuri heewude kon ɗun adday memminagol mo.

• Enee tuma tedduɗo maayi sonnaaɓe ɓen wattoto conci ɓaleeji ɓe piyitoo ka geece maa ka ɓerɗe e ko wonaa ɗun, ɗun hino dagii ?

- Eyyo, hino dagii.

 

 

Yettoore woodanii Allaahu jooma tagoore nden.

 

 

index