back

SABABUUJI ANYUGOL SII’A

next

 

 

Bee lanndondiren fii faamugol ɗii sabuuji wano woɓɓe landondirta gay ɗin sabuuji, fii jaabagol ɗen lanndo ndire mi raɓɓin ɗinoto jantagol yoga e sabuuji, ko mi jortiiɗo nde ɗi yonata fii faamugol sabuuji ɗin. Mi wi’a: 1-Gila sii’a woodaa e jamaanu nelaaɗo (S.A.W) ɗun anndiraa jamaa hari hiɓe noddee on saai sii’atu ali (o) wano Salmaana e Abuu zarri e Mighdaad bunil aswad e Ammaar bun yaasir e kohinaa ɓen,sii’a ka yaltunoo hino ɓittaa nde tawunoo ko Imaamu Ali ardii e nde tawunoo imaamu hino anndiraa wonugol sii’a, ɗun non ko sabu daliilji selludi immorde e nulaaɗo (S.A.W.) e sabu ko Imaamu Ali yannganii diina lislaamu e julɓeɓen.Hino tawaa e aayeeje emmbere teemeɗɗe tati aaya,wano Abdullaahi bun Abbaasi fillori ɗun e jamaaji goo. Ɗee aayeeje sifike yoga e banŋeeji yowitiiɗi e Imaamu Ali (O) tumagoo kanko tun tuama goo kadi kanko e woɓɓegoo, defte fii tellagol Ghur’aana on yewtii en ɗun,mooɓanii en ɗun, hino tawaa e hadiiseeji ɗin teemeɗɗe hadiise tawayɗi hino toɗɗaa e majji faandaaɓeɓen e sunnaaji annabankooji tedduɗi.Ammaa non ko yowitii e jikkuuji e golleeji Imaamu Ali defte siira e taariika fenynyinanii en ɗun yeru ko tawata miijooji e ɓerɗe waaway fewtude e makko.Ɗun ɗoo ekookola mu’un hɗaali dental immorde e sahaaba en ɓe ɓurna woɓɓe goo immrde e Imaamu Ali,woɓɓe goo immii kontor(liddu) Imaamu Ali e wonndiiɓe mu’un, ɓe taskitii Imaamu Ali e wonndiiɓe mun ɓen immiiɓe liddu (kontor) maɓɓe tuma nde tawunoo ardagol diinakan wonii e juuɗe maɓɓe ɓe immii haɓugol Imaamu Ali nde tawunoo o jaɓanaaliɓe faale maɓɓe on.

2-Tuma nde tawunoo nyamaale Imaamu Ali ɗen hino ɗuuɗi hino teddi immorde e ƴiiƴe ghuraysi yankooje immorde e hareeji mawnuɗi, ɗin ɗitawunoo limoore mun ko cappanɗe jeetati e tati ɗi tawata ko Imaamu Ali ɓuri haɓude e majji, e nder hare (wolde) badri feccere waranoo ɓeɓen ko Imaamu Ali warunooɓe,e nder hare uhdi Imaamu Ali wari sappoo e njeetato tawti cuuɗi aarabeeɓe ɗi tawata ko Imaamu Ali fuujiniɗi sabu kaafa mun, ofuujiniri ɗin cuuɗi fii yoɗi tabintin diina lislaamu o haɓiraanoɓe sabu beleeɗe wonkii makko tun wanaa sabu hawreeji leƴƴi, anndu ko’o haɓiri ɗiifow kofii Lislaamu on.Ɗii hareeji ɗi Nelaaɗo ardii ɗun ɓe kontaaliɗi wonndema kofii ɓattagol Alla Nelaaɗo haɓiri; ɓe danbi ɗin hawreeji fow e suudu Nelaaɗo on ɓe kontimo jaggituɗo sabu ɗin hareeji ko wanonon ɓejogitori Imaamu Ali kadi jaggituɗo e ɗin hareeji, ɓe waɗi Nelaaɗo e Imaamu Ali lannditeteeɓe fii ɗin hareeji ɗun woni sabu wonndiiɓe Imaamu Ali weeɓitanii nooneeji caɗeele (satteende) wano jogitagolɓe immorde e diina Lislaamu, ɗunfow ko e nyaaway-nooɓe ghuraysi-yankooɓe ɓenɓe nyaawoore nden woni e juuɗe mun ko juuti, toonyay nooɓe Sii’a.

3-Ko e nder ɗun fii sii’a anndaa tawikadi fii ardagol hino yewteede ko honmbo ɗun haanani(ko honmbo haani ardineede e nyaawooje Lislaamu ɗen) politiki yankoo-ɓeɓen wattani yila e onsaa’i fii Sii’a ɓe woni sabu waɗugol jippiro miijooji e gannde hakkunde sii’a e maɓɓe,karanmbi ɗii feddeeji ɗiɗi softi([1]) ɗun woni mokala e maɓɓe tawi hino winnda liddu oya koɗun woni jippiro miijooji, goɗɗo e maɓɓe hino winnda fii mooɓugol jamaa pottinaɓe ngay Sii’a, Sii’a kadi hino etaade anndina jamaa on wonndema    ko kanyun haani jokkeede ɗoftee ɗunnon woni, fedde noddaynde e fii Alla e fedde noddaynde e fii aduna kono hara ko e innde Alla ko ɓen woni diininorɓe diina lanɓe mu’un, ko faandaa e ɗun ko wonndema ɓen ɓe jokkay kala koɓe tawri lanɓeɓen foti hino moƴƴi maa hara moƴƴa ko ɓen yinɓe ɓurunoo ɗuuɗude onsaa’i ɓuri kadi jogaade doole wurin hari ɓe eɓɓindir taake e doole,hino tawanoo e aalaaji ɗiɓe haɓiraynoo karanmbi ɗiɓe winndirnoo ɓe feni e nder taariika ɓe wattiti taariika sabu karanmbi maɓɓe e haalaaji ɗi tawata julɗowo jaɓataa ɗun, ɓe winndi beleeɗe wonkii maɓɓe ehaalaaji ɗi tawata julɗo woo si yi’ii ɗi o seyti-nanayɓe.

Ɗun non woni sabu ɓe feni e hoore Sii’a, ɗun jokkondiri gila nyalɗI arani haa jooni no gasa toode hara ko fewndo ɗoo ɓuri sattude e ngayngu;ko Allaahu bajjo seniiɗo oo tun waawata yurmeede julɓeɓen o faaborabe pottal e hoore finnde diina wootere.

4- pellital timmungal woodanooma e nder tannde diina Lislaamu on wonndema ko fedde nodditiinde sunna nden woni ko anndi fii diina Lislaamu on ɗun non tawi buy hino jogii ngal pellital haray en yewtataa ɗoo fennsiten ɗun en joopoto tun, ɗun non nde wonirnoo non haray hino feenyi wonndema ko ɓuri ɗuuɗude e denteɗen ko’e ɓen nodditiiɓe sunna tawayɓe nyaawooje ko’e juuɗemun wonirta, sii’aa ɓeɓen woɗɗinee e nyaawooje ɗen e ardagol jamaaji ɗin kosabu haysiɓe jogii googa ɓe alaano feere fenynyingol kosabu hari ɓeɗuuɗaano ɓe alaano cenmbe nyaawooje ɗen wanaa ejuuɗe maɓɓe wonunoo tawi hino yonndinoraa nde sunna –yankoo ɓeɓen nyaawata ɗun woni sabu anyugol Sii’a e telemma faalaaɓe tun ɗoftagol beleeɗe wonkii .

5-Ayɓe Sii’a ɓen etinoke gila neeɓi fii yewugol laawol Sii’a sabu nafahel maɓɓe aduna yanko hel, ɓe danbi e Sii’a toonyeeji buy tawi kobee softeende sii’a ɗuytoo,foti ko softeende ganndal maa ko softeende mooɓo-ndiral.

E tawde aalaaji anndingol alaano e juuɗe maɓɓe wano windugol ɗereeli maa defte, ɗate jangir ɗeɗen woniino goɗɗun goo e ko ɓe haɓiraynoo Sii’a, tawi ko haala sunna-yankooɓe ɓen jaɓetee e on saa’i tawi ko seeɗaaɓe woni senbinayɓe Sii’a e laawol maɓɓe, siwanaano ballal Allaahu towɗo on ngal o waɗi gande Nelaaɗo e ɓeynguure maɓee nden; harayno yeru koo ko tawuɗen ɗoo luttaano.

6-Sitawii hoddiranaaka jangoowo nde’o taskitoo ɗii sabuuji jantaaɗi fii woɗɗitagol Sii’a e ɗii duuɓi feƴƴuɗi haray luttaa siwanaa sabu onle: kosabu polotik waɗunoo haa laaminooɓe ɓaawoɗoo etii haa Sii’a woni ko huddaa fii yoɓe woɗɗintin Imaamuuɓe sii’a gay ardagol e diina e nyaawooje mu’un, tawi kobee ɓe ɗaɓɓa koɓe fefindoo ɓe damba e sii’a, hino tawanoo e ko ɓuri teddude e konkoɓe fefindinoo ɗunko feddeeji diina yankooji, gila onsaa’i dental heɓii tawi ko anyungal Sii’a hingal danba e sii’a yaltugol e diina tawi ngal dental hino wona sabu jamaanu arɗowoo hino e maɓɓe anyuɓe sii’a hara hiɓe felliti kala ko danbaa e sii’a ko googa ɗun woni sabu ɓe woni ayɓe Sii’a, tentinii non wondude e karambi windayɗi e jokkondirde kontor (liddu) Sii’a ka yiɗugol nafaaji wonkiiji e nokkuuji laamu e ardagol  tawayngol juutata e tawde hiɓe renti siɓe wowlii goonga on nokkuuli maɓɓe ɗitawata ko mahiiɗi e aduna laawotoɓe, nogasa siɓe wowlii goonga mo Sii’a mari on wonanayɓe sabu ɓe tanpinee, ɓe suɓoo wonugol e fenaande nden,no yimɓe saami jogitornoo Nisaa’ii non wonaali ko suuɗii tuma ndeɓe lanndinoomo fii eɓɓindirgol hakkunde Ima-amu Ali e Mu’aawiya o wi’i:hara Mu’aawiya hino hewti eɓɓindireede e Imaamu Ali sakko o ɓurnee e hoore Imaamu Ali,ɗun waɗi ɓe tanpini Nisaa’ii haa o maayi.

Kononon fowmu’un taariika kowi’ata ko’o wowloowo goonga hayfiikala o tanpinaama kono kaa haala makko goongaha luttay, belajoo iwtirayɓe ɓaawo taskitoto jokka ko nafataɗun, hara ɓeso’ay fii nafaaji dental lislaamu yankewal ngal e ɓantugol fiyaaake maggal, e wootinɗin gol konnguɗi maggal, haaɓe hoyna ko satti, ɓe suɓoo Jaati Alla kin on Allaahuujo towɗo, e galle laakhara,e faggitorde yenyayɗe immorde e fottugol julɓeɓen, sitawii ɓe waɗirii ni, ɗunnon waawii ɗunwo woɗɗitiiɗo gay toynitaare,o laɓɓɓinani Alla dewal, hayfiikala non ko nokku mettuɗo hewtude emu’un, kala faalaaɗo hewtude e on nokku kobee o meeɗa satteendeeji buy, o junpa tanpereeji, tentini-inon haghiighaaji ɗin kosabu aalaaji anndi-nirɗi woni e saakorde (yaajirde) ko wanonon nokkuuli (daƴƴe) gannde Sii’a hino woodi buy, esabu jillondirde julɓeɓen yoga maɓɓe eyoga.

Anndu ɗun fow wonay sabu goonga on feenya o anndee, enee wulaade (feƴƴude) duuɓi wuluure e teemeɗɗe nay yonaali ka Alghuur’aana gooto e Ghur’aana moɓe danbi e Sii’a ka yi’ee ?

Si tawii ko goonga Sii’a hino mari Ghur’aana goo hara wanaa oomo annduɗen harayno woodiino yi’uɗo haysiko nde wootere; ɓaynon woodaali yi’uɗo haajooni ko wowluɓe tun woodi ɗun yonii en dalil e seedee wonndema ɓe fefindi ɓe danbi e Sii’a Ghur’aana goo moɓe heerori kalawoo faala-aɗo fellutude wonndema konii ayɓe Sii’a fefindori danbi e maɓɓe haray hino defte ɗe sii’a tuuginii e mu’un ɗen gooto fow hino waawi yi’udeɗe anndaɗe kosabu hiɗe feenyi, ɗunnon ko wonannde on yiɗuɗo goonga.

 Ka raɓɓinɗinagol ndee yewtere sakkitore anndee wonndema anyugol sii’a fefindoo damba e maɓɓe ɗun woniino leggal ngal tawata daƴƴere mu’un ko bonɗun kono haahan calɗi maggal hino heddii; komi faandii ko wonndema anyugol Sii’a e hoore no sattiri ko iwi ko’eɓen faalanooɓe woɗɗinnde sii’aaɓeɓen e ardagol julɓeɓen totta nyaawoore Allaahu towɗo on no haaniri non.

 

 


[1]- Hino wi’ee kaari hino softi koɗun woni kaari alda e ngaameelo,kaari ko golloowo, kaari hino mari softeende

  

 

 

index